{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako izbjeći negativne posljedice priključenja Hrvatske EU?

F
14.11.2011. u 11:49
0
17
Kako izbjeći negativne posljedice priključenja Hrvatske EU?
0
Kako izbjeći negativne posljedice priključenja Hrvatske EU?
Alida Vračić
Bosna i Hercegovina suočava se s izuzetno velikim brojem zadataka da bi preduprijedila eventualne negativne posljedice skorog pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, izjavila je u razgovoru za Fenu direktorica istraživačkog centra "Populari" Alida Vračić.
Istraživački centar "Populari" upravo radi na projektu "Dobri susjedi", čiji je cilj mapiranje odnosa između svih nivoa vlasti i način koordinacije da bi se odgovorilo na ove zadatke. Koristeći znanja i vještine iz Hrvatske, cilj projekta je potaći sve relevante sudionike na ključnim nivoima vlasti na otvaranje debate o EU koja u BiH u ovom trenutku ne postoji.

"Konkretno to znači planiranje, izvršavanje zadatka, ali i imenovanje odgovorih ljudi za svako od poglavlja pristupanja EU.", ističe Vračić.

U međuvremenu je Vijeće ministara BiH krajem oktobra usvojilo Informaciju Direkcije za evropske integracije o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, uz izmjene koje je na sjednici predložio ministar komunikacija i prometa u vezi s izgradnjom Jadransko-jonske ceste.

Vijeće ministara tada je preporučilo svim institucijama da prate razvoj događaja u skladu s nadležnostima da bi se osigurala pravovremena reakcija koja će spriječiti ili ublažiti eventualne negativne efekte pristupanja Hrvatske EU za BiH, odnosno koja će iskoristiti potencijalne pozitivne efekte, o čemu će redovno izvještavati Direkciju za evropske integracije. Zadužene su nadležne institucije da pokrenu rješavanje postojećih otvorenih bilateralnih pitanja između BiH i Hrvatske.

"Ako je suditi prema izjavama bh. lidera, prioretitni cilj zemlje, nesumnjivo, jeste pridruživanje Evropskoj uniji. U stvarnosti, međutim, uprkos jednoglasnoj podršci evropskim integracijama, to se ne dešava i tek treba ozbiljno početi raditi na nevjerovatno velikom broju obaveza koje je neophodno ispuniti da bi se taj cilj i ostvario.", upozorava Vračić.

Iako je BiH i zvanično započela proces pristupanja EU potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU 2008. godine, i dalje je jedina država na zapadnom Balkanu (uz izuzetak Kosova) koja još nije podnijela službeni zahtjev za članstvo u EU.

Ništa ne ilustrira koliko je posla pred BiH toliko dobro kao činjenica da je susjedna Hrvatska dobila zvaničan datum pristupanja Uniji.

"Dok je Hrvatska užurbano radila na ispunjenju zahtjeva za članstvo u EU, u BiH su se rasprave vodile o tome na koji će se od tri zvanična jezika prevoditi EU zakonodavstvo. Rezultat je da ulaskom Hrvatske, hrvatski jezik, jedan od zvaničnih jezika u BiH, postaje ravnopravan ostalim jezicima EU, dok BiH još nije napravila ni program integriranja u EU. Umjesto da se opredjeljenje za člansvo u Uniji pretoči u konkretne aktivnosti, fokus priče u bh. javnosti, svodi se na dvije trećine bh. državne granice. Najviše se govori o izvozu, zaboravljajući pri tome da to predstavlja samo vrh ledenog brijega te da nas čeka veliki broj oblasti za usklađivanje, uključujući najvažniji dio priče - koordinaciju svih tijela u BiH, kao i način na koji će administracija odgovoriti zadacima približavanja EU.", navodi Vračić.

Po njenim riječima, u julu 2013. BiH će dobiti još jednog prijatelja u evropskoj porodici, susjeda spremnog da joj pomogne ubrzati svoj evropski put. Na bh. liderima je da prepoznaju, a zatim i iskoriste ovu šansu.

"Osnovni preduslov za to je da se politička debata u BiH, trenutno prezasićena ideologijom, vrati u arenu praktičnih razgovora o jasnim koracima i konkretnim rješenjima zadataka koje je neophodno ispuniti zarad evropske budućnosti BiH.", kaže direktorica istraživačkog centra "Populari" Alida Vračić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: