{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kada ćemo ući u EU: Optimistična 2023. ili daleka 2035. godina?

21.6.2015. u 16:41
53
127
Kada ćemo ući u EU: Optimistična 2023. ili daleka 2035. godina?
53
Bilo da je riječ o optimizmu ili realnom sagledavanju stvari, proces ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, složit će se stručnjaci, zavisi od sazrijevanja i uklapanja predstavnika bh. političkih elita.
Foto: EPA
Foto: EPA


Veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Del Vechio je u razgovoru za Klix.ba iznio je svoj oprezno optimistični stav kada je u pitanju ulazak naše države u EU.

"Mi smo 2003. podnijeli zahtjev za članstvo, 2004. smo dobili status kandidata, 2005. počeli pregovore, 2011. ih okončali, a dvije godine poslije postali smo punopravna članica. Kroz taj period stečeno je ogromno iskustvo, a pogotovo jer smo prvi ušli u EU po novom modelu koji uključuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Mi smo ulaskom u Evropsku uniju dobili četiri grupe uspjeha – prvi je onaj koji su dobili građani, drugi je ekonomija, treći je napredak državnih institucija, a četvrti je generalni položaj Hrvatske u EU i prema regiji", rekao je Del Vechio.

On je dodao da ulaskom u EU građani ušli u novi prostor slobodnog putovanja, kretanja, kapitala, rada i usluga.

"Studenti mogu studirati gdje hoće, dobili su manju cijenu roaminga, dobijena je nova ponuda proizvoda uz smanjenje cijena, dobili su zaštitu svih diplomatskih i konzularnih predstavništava članica EU", podsjetio je Del Vechio koji je potom usporedio iskustvo Hrvatske sa onim što čeka Bosnu i Hercegovinu.

Ivan Del Vechio (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Ivan Del Vechio (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


"Što se tiče komparacije sa BiH, moje je mišljenje da ćete vi imati lakši put. BiH nema problem sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju kao što ga je imala Hrvatska. Druga stvar su brodogradilišta koja BiH nema, a i teritorijalni spor sa Slovenijom usporio je naš put ka EU. Ako se u BiH stvari poslože na pravi način, dobit ćete i dobijate pomoć u prenošenju znanja prvenstveno iz Hrvatske, ali i drugih zemalja i tu vidim mogućnost da krenete brže. Tu je novi pristup EU prema Bosni i Hercegovini poznatiji kao 'Sporazum za rast i zapošljavanje' u kojem se nalazi set potrebnih socijalnih reformi koje bi mogle biti problematične. Također, problematična je svakako i brzina prihvaćanja jedinstvenog mehanizma koordinacije", objasnio je Del Vechio.

Ipak, ukoliko sve bude teklo kako treba, Del Vechio vjeruje da Bosna i Hercegovina može čak i da skrati dio procesa pregovaranja.

"Datum nastupanja na snagu SSP-a u BiH je 1. juni 2015., a u slučaju Hrvatske to je 1. februar 2005. godine, i mislim da BiH u tom smislu može ući brže nego što je to uradila RH, a nama je za ulazak u EU od tog datuma trebalo osam godina", zaključio je Del Vechio.

Skraćeno i optimistično - Ukoliko bi proces ka Evropskoj uniji krenuo "punom parom", naša država bi se po ugledu na Hrvatsku mogla nadati 2023. kao godini ulaska u evropsku porodicu država.

Novinar, publicist i politički analitičar Zekerijah Smajić također smatra kako je hrvatski primjer od izuzetne važnosti za put Bosne i Hercegovine, ali je oprezan i daje prognozu od čak 20 godina ili konkretnije - ulazak BiH u EU daleke 2035. godine.

Zekerijah Smajić
Zekerijah Smajić


"Hrvatska je mnogostruko poučna integracijska priča, posebno za Bosnu i Hercegovinu. Poučna je prvo po tome što su hrvatski pristupni pregovori bili najstrožiji u historiji proširenja EU i što su trajali duže od svih drugih dvanaest zemalja centralne i istočne Evrope koje su postale članicama EU 2004. i 2007. godine. Iako je i političko-ekonomskim laicima poznato da je Hrvatska u to doba bila spremniji kandidat za članstvo od Bugarske i Rumunije, na primjer, Hrvatska je bila žrtvovana zbog geostrateških razloga i primljena je u članstvo tek šest godina poslije Bugarske i Rumunije", rekao je Smajić.

On je istakao kako su navedene činjenice bitne kako bi se ilustriralo koliko je proces integracije u EU slojevit.

"Ne radi se, dakle, samo o prihvatanju evropske pravne stečevine, standardizaciji i ekonomskoj stabilnosti. Čak mnogo veći značaj za proces proširenja u posljednjih desetak godina ima geostrategija nego takozvani kopenhagen-kriteriji o političkoj, pravnoj, institucionalnoj i ekonomskoj podobnosti neke zemlje kandidatkinje", objasnio je Smajić za Klix.ba.

Smajić smatra kako je to važno za objektivnije sagledavanje konteksta u kojem će se nalaziti Bosna i Hercegovina tokom dugog, teškog i ipak neizvjesnog procesa integracije. S druge strane, Smajić je oprezan kada je u pitanju "novi pristup Brisela".



"Imajući u vidu dominaciju geostrateških faktora u procesu širenja, kao i sve dominantniju ulogu nacionalnih interesa najvećih i najmoćnijih članica EU na Balkanu, te poziciju Rusije i eu-ruske odnose, ne bih mogao sa sigurnošću ustvrditi da su novi povoljni vjetrovi iz Brisela garancija da će se išta epohalno dogoditi u odnosima EU i BiH, pogotovo ne u kratkom roku", objasnio je Smajić.

Smajić ne gaji optimizam kao što je onaj ambasadora Del Vechia potencirajući nužnost promjene u ponašanju bh. političara.

"Ako je hrvatski put ka članstvu, uz potpuni konsenzus svih političkih stranaka i nivoa vlasti, trajao deset godina i četiri mjeseca (od podnošenja zahtjeva, op.a), bosanskohercegovački će trajati makar dvadeset godina ukoliko se ne dogodi čudesna promjena u glavama sadašnjih političkih vođa kojima istinski jedinstvena, multinacionalna i sekularna država nije kompatibilna s njihovim etnonacionalnim ubjeđenjima", zaključio je Smajić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: