dozivljava je kao drzavu onaj koji zna citati i onaj koji se za nju borio od pocetka, i vijekovima i u 1.svj.ratu i 2.svj.ratu i u posljednjem ratu, i sada u miru i ako bude potrebno u svakom sljedecem ratu i miru... dozivljavamo je kao drzavu mi bosnjaci a vi mrzitelji bosne i bosnjaka i dalje nastavite da se borite da ona nestane, nema problema, ha vase je da se borite jer smatrate da je tako bolje... ok, nema problema

DA NIJE TUZNO BILO BI SMIJESNO! KO JE NORMALAN JOS DOZIVLJAVA KAO DRZAVU ???

Prije sukoba, HVO je kontrolirao oko 16 % teritorija Bosne i Hercegovine, pri potpisivanju Washingtonskog sporazuma, oko 10 %.

Tokom Prvog svjetskog rata je bio mobilisan u kažnjeničku jedinicu Đera, a potom u IV bosanskohercegovačku regimentu sa kojom je ratovao u Italiji gdje je ranjen. Bio je predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, pa predsjednik Općine Mostar, predsjednik Vakufsko-meafirskog sabora Muslimana u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji, te član III zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a.

Hapšen, pritvaran, interniran Husaga Čišić je rođen 15. decembra 1878 godine u Mostaru, gdje je proveo i najveći dio svog života. Izuzetnu pažnju je pridavao ličnom obrazovanju. Prilazi Pokretu za vjersko prosvjetnu-autonomiju Bošnjaka u vrijeme Austro-Ugarske vlasti, kojeg je pokrenuo ali-efendija Džabić. Zajedno s prijateljima je pokrenuo list «Musavat» gdje se ističe izuzetno oštrim člancima protiv austrougarskih vlasti. Formirao je i stranku Muslimansko demokratsku organizaciju. Zbog svog pisanja je bivao hapšen, pritvaran, a potom u tri navrata interniran na Bivolje Brdo kod Čapljine, u Bihać, te Arad.

- Jer po srpskoj nacionalnoj ideologiji, naša uža otadžbina BiH spada u životni prostor srpske nacije, kao i još mnoge druge nacionalno nepročišćene zemlje, te se zato nameće dužnost svakom nacionalnom Srbinu, ma gdje se nalazio, da nastoji, da se te zemlje i stvarno uklope u svoj nacionalni matičnjak

No, u svome dopisu Predsjedništvu Skupštine naroda Ustavotvoren skupštine od 18. januara 1946 godine Čišić sasvim jasno ističe nepravdu koja je nanesena Bošnjacima. - Nama Bošnjacima, kao nesumljivom izdanku onih starih Bošnjana ostavili su pravo da se zovemo muslimanima s prozirnom tendencijom da nam u znaku toga, u svim danim zgodama, ospore pravo riječi u nacionalnim i državno-pravnim pitanja naše uže otadžbine Bosne i Hercegovine – navodi se u Čišićevom dopisu. Protivio se stavovima da je BiH zasnivana ravnopravnosti Srba i Hrvata, ističući da BiH na ravnopravnostima ta dva naroda, bez Bošnjaka, nema izgleda za opstanak. Husaga Čišić je još tada ukazao na srpski nacionalizam: ...

No, tadašnji ministar za konstituantu, kasniji disident Milovan Đilas je Čišiću odgovorio da to da li su Bošnjaci nacija jeste «teorijsko pitanje koje se ne može rješavati jednim dekretom». S obzirom da njegov prijedlog nije usvojen, Čišić je prigovorio Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine i s tim u vezi bio jedini poslanik koji je 1946. godine glasao protiv Ustava socijalističke Jugoslavije! Za taj čin je u postratnoj Jugoslaviji, kada se sa «unutrašnjim neprijateljima» žestoko obračunavalo, trebalo je isuviše hrabrosti. O ovoj Čišićevim amandmanima i glasanju protiv Ustava Jugoslavije doskora se nije ništa znalo. Komunističke vlasti očito su se potrudile da sakriju, prije svega, razloge koji su Čišića, čiji su sinovi Husref i Mithad dali živote u borbi protiv fašizma, ponukali na ovakvu reakciju...

Husaga Čišić će u historiji poglavito biti zapamćen kao naš prvi političar koji je u Titovoj Jugoslaviji otvorio pitanje položaja Bošnjaka i Bosne u toj novoformiranoj državi. On je tako na Trećem zasjedanju AVNOJ-a podnio amandman na novi Ustav socijalističke Jugoslavije i jasno istupio protiv negiranja prava muslimanskog naroda i BiH kao republike. Naime, mada je Bosna i Hercegovina ušla u sastav Federacije kao jedna od šest ravnopravnih Republika, Bošnjacima nije bilo mjesta kao «šestoj buktinji» na grbu nove države, koja je trebala biti njihov simbol. Čišić je predlagao unošenje šeste buktinje u državni grb Jugoslavije, zato što su Bošnjaci, pored Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonoca i Crnogoraca, šesta jugoslavenska nacija...

Ko je husaga čišić? Husaga Čišić je naš prvi političar koji je u Titovoj Jugoslaviji otvorio pitanje položaja Bošnjaka i Bosne Ove godine navršava se tačno 130 godina od rođenja Mostarca Huseina Husage Čišića, velikog bošnjačkog političara i intelektualca, iznimne ličnosti koja je dala pečat ne samo mostarskoj već i ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine i posebno Bošnjaka u prelomnim vremenima s kraja 19., početkom i sredinom 20 stoljeća..

Ko je husaga čišić? Husaga Čišić je naš prvi političar koji je u Titovoj Jugoslaviji otvorio pitanje položaja Bošnjaka i Bosne Ove godine navršava se tačno 130 godina od rođenja Mostarca Huseina Husage Čišića, velikog bošnjačkog političara i intelektualca, iznimne ličnosti koja je dala pečat ne samo mostarskoj već i ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine i posebno Bošnjaka u prelomnim vremenima s kraja 19., početkom i sredinom 20 stoljeća..

Enver Imamović, hohštapler i loši zagrebački student povijesti.

Srećan nadolazeći praznik Bošnjačkom narodu u Muslimanski - Hrvatskoj Federaciji .

Bosnjak sam,nisam vjernik ali je I.SLAM Moja Tradicija!NEKA SE ZNA,ZA SVAKOG MOG RODA BOSNJAKA I BOSNJAKINJU-:E.sheduEn Lail.laha ilal.lah U.eshedu Ene M.uhameden R.asulul.lah!!

VAZNO JE BITI BOSANAC U BOSNI....ISTO KAO I HRVAT U HRVATSKOJ