BiH
226

Žene koje su branile BiH: Opet bih hladne glave uradila isto što sam uradila tada

Piše: A. U.
Foto: N. G./Klix.ba
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
U okviru manifestacije Odbrana BiH Igman 2013. organizovan je okrugli sto Uloga žene u odbrani BiH. U Domu Oružanih snaga BiH okupile su se brojne žene koje su, svaka na svoj način, doprinijele odbrani BiH.

Osim brojnih učesnica odbrane BiH, okupili su se i njihovi najbliži i predstavnici udruženja logoraša i Kantona Sarajevo. U dva bloka izlaganja pročitani su referati i održani govori, nakon čega je održana diskusija.

"Fond memorijala preduzima sve aktivnosti koje organizacioni odbor ove manifestacije odluči. Jedna od tih aktivnosti je i ovaj okrugli sto. Da se uloga žene u odbrani ne bi minimizirala, mi smo, u saradnji sa Haberom, organizovali okrugli sto. Ja i svi iz Fonda memorijala i organizacionog odbora smatramo da je uloga žene u ovom ratu bila jedan od najvažnijih segmenata. One su sačuvale porodicu i pomagale kako bismo mi mogli odbraniti BiH. Da nije bilo naših majki, žena i sestara, ne znam kako bi sve ispalo. One su bile podrška, a kada smo mi bili na liniji, one su brinule o porodicama. Upravo zbog toga, kada ovo sve završi, izaći će zbornik radova", izjavio je za Klix.ba Nurudin Džiho, direktor Fonda memorijala, i dodao da je razočaran što sala nije puna, budući da je tema o ulozi žene u ratu toliko bitna, a da su oni poslali više od 200 poziva.

Promocija zbornika trebala bi se održati 25. novembra, a u njemu će se naći izlaganja 16 učesnica okruglog stola te referati još 10 do 15 žena koje su, svaka na svoj način, doprinijele odbrani BiH.

Izlaganja je počeo uvodničar Avdo Huseinović svojim referatom "Heroine BiH", u kojem se osvrnuo na neke od najvećih heroina minulog rata te naveo kako je čak 14 žena odlikovano Zlatnim ljiljanom.

Ratni ministar unutrašnjih poslova, Avdo Hebib, je u svom referatu "Moji ratni susreti sa bosanskim heroinama u odbrani domovine" naveo kako je čak pet hiljada žena učestvovalo u odbrani BiH.

Rame uz rame sa muškarcima

Sabaheta Čutuk, diplomirana pravnica iz Zenice i jedna od izlagačica, rat je dočekala na prostoru istočne Bosne. "Pred sami rat sam se udala u Višegradu. Muža su mi ubili i odnijeli u julu 1992. godine. Nisam imala drugog načina da preživim nego da budem aktivna članica tek formirane Prve višegradske brigade, koja je kasnije proglašena i slavnom. Ja i jedna Bugarka smo bile prve žene u toj jedinici, da bi kasnije broj porastao na 105 žena. Od tih 105 žena, dvije su poginule na prvoj borbenoj liniji, a nas tri smo ranjene. Ja sam ranjena u stomak u septembru 1992. Sve su žene iz istočne Bosne dale svoj doprinos. One su veoma hrabre žene", izjavila je Čutuk za Klix.ba.

Bakira Hasečić iz Udruženja Žena-žrtva rata navela je kako je u Višegradu ubijeno čak 486 žena. "Za mene rat nije prestao i još uvijek živim u 1992. godini", rekla je Hasečić u svom izlaganju i dodala kako žene koje ne žele da svjedoče o tome kako su njihovi muževi odvedeni i ubijeni na taj način jedu svoje muževe kroz njihovu penziju.

"Ja sam na početku rata radila u Sekretarijatu Narodne odbrane Općine Centar, gdje smo morali da upućujemo naše regrute u rat. Moja uloga tada je bila da zaustavim slanje naše djece u rat u Hrvatsku. Također, tada je sklonjena i vojna dokumentacija bivše JNA. Danonoćno smo kopirali dokumentaciju, kako bismo je sačuvali u slučaju provale. Prošlo je 20 godina od tada i opet bih hladne glave uradila isto što sam uradila tada. Kao supruga i majka dvoje tada malodobne djece pristupila sam Patriotskoj ligi i opet bih to isto uradila. Nažalost, država se nama ženama nije odužila, mogli su puno više učiniti", ispričala je za Klix.ba Suada Pašić, jedna od žena koje su, na svoj način učestvovale u odbrani BiH.

Ajša Novica, majka jednog od regruta bivše JNA, navodi za Klix.ba kako je Nihad Selimbegović u Sekretarijatu Narodne odbrane već u martu znao šta će biti. "On je alarmirao sve majke iz BiH da se pokrenu i krenu u potragu za svojom djecom. Majke su se okupile i u maju su organizovale miting ispred Skupštine koji je imao veliki odziv. Odmah su se pokrenule i pet stotina majki je krenulo u generalštab da traži svoju djecu. Imale smo dosta neprijatnosti, ali smo provele tri dana tamo. Osim majki iz BiH, tada su se okupile i majke iz još tri republike da nas podrže. Tako je i u svijet otišla vijest da majke traže da se njihovi sinovi puste iz JNA. U augustu smo opet otišle u generalštab i opet je bilo problema. Birali su prema naciji. Bile su tri Milice, Ajša i Mensura, a oni su uvodili jednu po jednu i ispitivali. Majke su bile uporne i ipak su nam priznali to što smo došle i obavijestile svijet o tome šta se dešava s našom djecom", izjavila je Novica za Klix.ba.