{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Željko Šain: Ja od studenta tražim ono što zna, a ne što ne zna

23.7.2012. u 20:30
4
0
Željko Šain: Ja od studenta tražim ono što zna, a ne što ne zna
4
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u razgovoru za portal Klix.ba govori o planovima, studentima, stanju ekonomije u BiH, konvertibilnoj marki i ulozi Centralne banke.
Profesor Željko Šain, budući dekan ekonomskog fakulteta u Sarajevu (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Profesor Željko Šain, budući dekan ekonomskog fakulteta u Sarajevu (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Na početku razgovora, budući dekan Ekonomskog fakulteta kaže kako ga javni nastupi i prezentiranja u medijima posebno ne opterećuju. Ono čime je zaokupljen je "učiteljski posao" u kojem uživa.

"Na fakultetu u prosjeku provodim 12 sati. Najljepši mi je vikend onaj koji provedem u kabinetu, sam. Jeste malo čudno, ali ja sam zaljubljenik u svoj posao, o tome se radi", kaže Šain na početku razgovora.

Zašto ste se odlučili prijaviti za dekana jednog od najboljih fakulteta u regiji?

Osjetio sam da to mogu raditi. Ja sam u organima fakulteta od 1974. godine u kontinuitetu. Obnašao sam sve osim dekanske funkcije na ovom fakultetu. Na poticaj mojih radnih kolega, odlučio sam se prijaviti na konkurs, jer imam još pet godina do penzije. Ocijenili su da bi profil čovjeka kao što sam ja bio dobar u ovom trenutku za dalji razvoj fakulteta.

U kakvom ste stanju zatekli Ekonomski fakultet, odnosno koliko ste zadovoljni radom Veljka Tirvuna, kojeg ćete zamijeniti 1. septembra.

Ima veoma pozitivnih, ali i stvari za koje ću, demokratski i sa akademskom kulturom, naći načina da ih promijenim u budućnosti.

Koje su to stvari?

Mi smo državni fakultet i on je nešto drugačiji od privatnih fakulteta, koji posluju isključivo zbog novca. Oni su edukaciju uzeli kao biznis da bi zaradili novac. To ne smije biti prvi cilj državnog fakulteta. On treba ispunjavati misiju sveukupne politike države u kojoj egzistira. Moramo vratiti akademski nivo na fakultet. Ne kritiziram moje prethodnike, ali smo postali previše fakultet koji je orijentisan na mikroekonomiju i operativni biznis, a dijelom smo zaboravili akademski nivo i kulturu ponašanja. Ne slažem se, recimo, sa kulturom i ponašanjem nastavnog i nenastavnog, odnosno studentskog osoblja. Nekidan sam bio na ivici da vratim osam djevojaka sa ispita zbog načina oblačenja. Ja nisam toliko konzervativan čovjek i dozvoljavam da se ljudi normalno oblače. Ali, ako studenti na ispit dolaze kao na plažu, da ne kažem polugoli, za mene to nije način odjevanja i nije akademska kultura. Moj program jasno kaže, sve što je do sada bilo dobro, mi ćemo nastaviti. Ono šti bude trebalo mijenjati bit će promijenjeno.

Kad smo prvi objavili informaciju da ćete biti dekan, reakcije studenata i javnosti BiH bile su više nego pozitivne. Kako to komentarišete?

Ja sam sretan čovjek i to je veoma bitno. Ja sam zaljubljenik u fakultet i edukaciju. U mom životu bilo je više ponuda da napustim fakultet sa jakom materijalnom osnovom. Ali, kada sam dolazio na fakultet znao sam da dolazim u sredinu koju izuzetno volim. Svu svoju ljubav, znanje i energiju želim dati studentima. Ja smatram da je fakultet tu isključivo zbog studenata i budućnosti. Svakom studentu prilazim kao čovjek. Ja sam, mislim, posljednji profesor na ekonomskom fakultetu, koji zastupa taj uvjetno konzervativni pristup da svaki ispit ima pismeni i usmeni dio. Ja jednostavno na taj način želim umanjiti moju grešku subjektivnosti kod ocjenjivanja studenata. Jer neko ljepše piše, a slabije govori. Neko obrnuto. Za mene je čovjek prvo Božije stvorenje, to nije broj indeksa. Ima slučajeva da čovjek položi ispit, a da ga profesor nije ni vidio. Ja svakog studenta želim vidjeti, popričati s njim, da mu postavim naizgled najlaške, a u biti najteže pitanje: šta ste pročitali i pričajte mi ono što najbolje znate. Ja kod studenta tražim ono što zna, a ne što ne zna. Studenti prepoznaju ako stvarno radite posao s ljubavlju, ako im se do kraja posvećujete i ako su vam vrata otvorena sve vrijeme. Nema istog čovjeka na svijetu. Kad ujutro dođem iza sedam sati na fakultet smatram da sam došao kasno, ako odem u osam navečer, mislim da sam otišao rano. Ja ocjenjujem sve što znam o studentu, kakav je bio u toku nastave, koliko se javljao i kako se ponašao. Ako je raskalašen i ne prati nastavu, može biti sjajan na završnom ispitu, ali ja mu ne mogu dati najvišu ocjenu, jer ocjena je sveukupnost znanja, ali i ponašanja. Za mene je ispit najveći praznik na fakultetu.

Šain je jedan od najomiljenijih profesora na Ekonomiji (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Šain je jedan od najomiljenijih profesora na Ekonomiji (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Koliko osobe sa završenim Ekonomskim fakultetom danas mogu pronaći posao u BiH?

Mi smo, bez sumnje, po svemu prvi fakultet u BiH, pa i u široj regiji. Kod nas su svi dani u sedmici radni, pa i nedjelja, kada na fakultetu možete naći najmanje hiljadu studenata. Uvijek smo imali rukovodstvo fakulteta i pojedince sa vizijom. Imamo najviše akreditacijskih certifikata i to smo postigi samo upornim radom. Naši odlični studenti mogu pronaći posao odmah, čak se neki unaprijed zapošljavaju. Problem je u tome što su najgrlatiji oni koji jedva završe fakultet, koji nemaju znanja, koji kad dođu na test ne prođu. Ja ću vam u roku od sedam dana zaposliti pet ekonimista koji dobro znaju računovodstvo u osiguravajućim društvima. Za kvalitetne ljude uvijek ima posla.

Kako gledate na trenutnu ekonomsku situaciju u BiH?

Ja tu imam odavno jasan stav. BiH na prvom mjestu fali iskrene ljubavi prema njoj samoj. Malo ljudi istinski voli BiH i svi traže neki interes. Ako su Slovenci do fetiša razvili svoju državu, ako Hrvati idu na "lijepu našu", mi u BiH svi radimo isključivo egoistički, u cilju vlastite koristi. Danas imamo prevlast politike nad strukom. Imamo ljude koji nemaju adekvatnu školu, znanje i obrazovanje, a obnašaju vrlo visoke dužnosti. To je protiv razvoja BiH. Ja želim voziti avion, ali ako bi meni neko to dao, mogu samo napraviti štetu. Mora se struka više poštivati. Mi u BiH nemamo individualnu kulturu rada i onda kad to sve pogledate to je osnova koja kaže "kako se zaduživati". Mi smo dobijali mnoge vrste pomoći i uzimali kredite koje smo uložili u neproduktivne svrhe. To je prošlo kroz stomak. Nemamo do kraja kompetentne ljude koji će donositi odgovarajuće odluke. Treba li nama MMF? Treba. Više zbog odgoja nego zbog novca, jer da bi nas prihvatio Međunardni monetarni fond, moramo se ponašati po određenim uzusima. Oni će nama dati novac, ali i obavezujuću kulturu ponašanja. Reći će nam da za taj novac ne možemo napraviti vilu na moru ako nismo napravili pogon gdje ćemo napraviti novu vrijednost. BiH je država koja bi sa dva velika projekta i sa ostalom infrastrukturom mogla živjeti u izobilju. Mi moramo imati jedinstvenu ekonomsku politiku, motiviranost i sigurnost.

Član ste Upravnog vijeća Centralne banke BiH. Koliko ste zadovoljni monetarnom politikom?

Ja sam jedna od pet osoba koje već treću godinu vode monetarnu politiku u Centralnoj banci BiH. Nažalost, dobar broj eknomista i univerzitetskih profesora ne govori korektno o monetarnoj politici. Trenutno postoje dviije struje kada je riječ o monetarnoj politici. Jedna je čvrsto vezana za euro i punu pokrivenost domaće valute deviznim sredstvima, a druga kaže da treba imati programiranu inflaciju u cilju razvoja. Ne želim nikoga vrijeđati, ali mi kao stanovništvo i stručnjaci nismo dovoljno sazreli da možemo upravljati takvim novčanim sredstvima. Mi smo kao tinejdžeri koji vrebaju kada će ukrasti auto od svog oca, iako su tek naučili voziti. Još ako je zaljubljen, ne daj Bože se drogira ili je popio, eto nesreće. Postavljam kontrapitanje, zašto ekonomska politika BiH i entiteta nije stvorila takav poslovni ambijent u kojem bi komercijalne banke povukle sa računa Centralne banke gotovo milijardu i po maraka, koje su iznad sredstava obavezne rezerve, koje propisuej CB. Nepotrebno se drži milijarda i po gotovine u Centralnoj banci, a ne koristi se u svrhe reprodukcije proizvoda i usluga. Zašto država, političari i ekonomisti ne pitaju, zašto ne ulažu u nešto. Očito je da će se vlasnici tog novca vratiti. To je temeljno pitanje. Monetarna politika nije kočnica ekonomskom razvoju BiH. Kočnica je pravna i ekonomska nesigurnost zbog koje se novac ne ulaže.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

Da li je taj strah opravdan?

Djelom jest, djelom nije. Ima jedna slikovita stvar da je kapital najplašljivija zvjerka. Čim šušne nešto, ona bježi. A kod nas često šuška. Imamo izbore, pa čekamo godinu dana na izbor vlade, a onda kad se formira, vrše se promjene. Mi smo za ulaganje nesigurna zemlja, a ne koristimo vlastitim snagama vlastite resurse. Malo je privrednih subjekata koji dobro iskorištavaju vlastite resurse. Ako ja ne kupujem domaću vodu, to će se direktno odraziti na penziju mog djeda i bake, na stepen zaposlenosti, jer se neće korisitit puni kapacitet punionice vode nego 40 posto. Dakle, ne treba 100 ljudi nego 40. Sve je sistem spojenih posuda. Izlaza ima sigurno, samo moramo više poštovati struku.

Koja je vaša poruka sadašnjim i budućim studentima Ekonomskog fakulteta?

Učiti pošteno i korektno do kraja. svako znanje koje se stekne višestruko se isplati. Rekao bih studentima da ne pribjegavaju nekim nelegalnim načinima sticanja malog ili bilo kakvog znanja. Studenti koji tako budu radili, imat će svijetlu budućnost. Osim toga, treba znati i prodati svoje znanje, odnosno sebe kao individuu plasirati na tržište. Vi morate znati komercijalizirati svoje znanje. Ekonomski fakultet omogućava svakome da postane svjetski ekonomist, to vam garantujem.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: