Raljić je mišljenja da su mediji i novinari slobodni onoliko koliko su se pojedinci uspjeli izboriti za nju.
"Nema slobode poklonjene na dar. To je utopija. Čak i u društvima koja mi iz ove naše balkanske perspektive smatramo demokratskim i uređenim, nisu pošteđena pritisaka na medije i novinare", rekao je Željko Raljić za Klix.ba i dodao da se neslobode ispoljavaju kroz ekonomski i politički pritisak na medijske kuće i novinare.
"Novac, koji je vrhunsko mjerilo vrijednosti savremenog društva, u najvećoj mjeri utiče na opredjeljenje vlasnika medija, a onda se to spušta i na novinara pojedinca. Mi gotovo da nemamo novinara slobodnjaka, freelancera, jer je to u našim uslovima teško biti. Naprosto, nemate kome prodati svoj proizvod jer je tržište informacija takvo kakvo jeste siromašno i podijeljeno", objašnjava iskusni novinar.
Naglasio je da ukoliko se novinar ne uklapa u odgovarajuće boje političke, nacionalne, interesne, neće ga niko ni angažovati.
Sigurnost novinara
Raljić napominje da je mali broj novinara koji stradaju zbog onog što govore i pišu, te da se loša sudbina nekog novinara krije u drugim stvarima.
"Historija stradanja novinara na Balkanu kazuje nam da su novinari izgubili život, ili ga zamalo izgubili, onda kada su ušli u poslovnu igru sa političarima i kriminalcima. Uz rijetke izuzetke. Bez obzira šta čitali u medijima, znajte da ubistva i pokušaji ubistava novinara u Beogradu, Zagrebu ili Banjoj Luci, imaju sasvim drugačiju pozadinu od one koja nam se servira u mainstream medijima. Stradali su zbog novca", tvrdi novinar.
Jedan od problema novinarsva u BiH je i taj što ovdje ne postoji adekvatan zakon o medijima.
"U Republici Srpskoj još uvijek je na snazi Zakon o javnom informisanju, koji je izmijenjena varijanta zakona koji smo naslijedili iz bivše Jugoslavije. Dijelom je suspendovan od strane OHR-a i po tako krnjem zakonu i danas se registruju mediji u RS", kaže Raljić.
On tvrdi da su se novinarska udruženja pokazala su se nedoraslima i u slučaju pokušaja da se kreira novi zakon o medijima, a podjednako su nedorasla i u slučaju zaštite prava novinara.
"Gašenje medija zbog ekonomske krize i mnoštvo novinara bez posla, govore nam da nam treba jak novinarski sindikat, koji bi se na kvalitetan način bavio pravima i zaštitom novinara od poslodavaca i političke torture", istakao je Raljić.
Sedma sila
Raljić je napomenuo da mu je jako simpatično kada neko novinarstvo nazove sedmom silom.
"U BiH novinarstvo nije sedma sila, jer da jeste to bi značilo da smo kao profesija, kao esnaf, država u državi, a to nismo. Nismo čak ni četvrti stub demokratije, što bi trebalo da budemo. Mediji kod nas samo djelimično ispunjavaju tu ulogu. Uglavnom komercijalni, privatni mediji, spremni su da se suprotstave vladajućim strukturama. I pojedinci, koje to najviše košta", naglašava Raljić.
On tvrdi da je rad javnih servisa u BiH problematičan, ali da se ništa bitno ne bi promjenilo ni kada bi došlo do promjene vlasti.
"Jedni partijski poslušnici zamijenit će druge. Uvijek je bilo ljudi spremnih da služe gospodarima moći. Novinarstvo nije izuzetak", kaže Raljić.
On tvrdi da je novinarstvo specifična profesija i da ima dosta aspekata koji utiču na kvaliteti novinara.
"Novinar je, po definiciji, osoba koja prikuplja, obrađuje i plasira informacije. Uz to, on ih i analizira i pomaže krajnjem konzumentu da stvari sagleda iz više uglova. To je zanatski dio. Međutim, novinar bi trebalo da bude prvi u redovima odbrane istine i javnog interesa. A za to su potrebni hrabrost i znanje. Hrabrost da se suoči sa svim izazovima koje nosi ova profesija, jer ćete u borbi za istinu ugroziti interese mnogih", naglašava Raljić.
On tvrdi da novinarstvo nije za kukavice i moralne patuljke.
"Dobar novinar bi morao da bude visokomoralan erudita, čovjek koji je spreman da interes zajednice stavi ispred vlastitih interesa. To, prije svega, zahtijeva žrtvu, a čovjek današnjice je isuviše konformista. Zato imamo malo dobrih novinara", zaključio je Željko Raljić.
