{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zbog predrasuda i stereotipa bh. društva žene teško dolaze do uspjeha u politici

30.5.2014. u 21:06
128
72
Zbog predrasuda i stereotipa bh. društva žene teško dolaze do uspjeha u politici
128
Ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu je jedan od uslova demokratije. Međutim, žene su i dalje upadljiva manjina u političkom i javnom životu u našoj zemlji. Domaćim i međunarodnim normativno-pravnim standardima za ravnopravnost spolova propisan je minimum od 40 posto učešća manje zastupljenog pola (žena) u političkom i javnom životu, u upravljanju i odlučivanju. Ovaj standard, prema postojećim podacima i analizama, nije ispunjen.


"I pored obavezujućeg domaćeg i međunarodnog pravnog standarda od minimum 40 posto učešća manje zastupljenog pola (žena) u političkom i javnom životu, stanje de fakto je drugačije, jer vladajuće društvene norme, štetni stereotipi i predrasude i dalje otežavaju ravnopravno učešće žena u javnom i političkom životu. Potrebno je stvoriti i političku volju, kulturno i društveno okruženje i uslove da se on može adekvatno ispuniti. Veće učešće žena u politici donosi ne samo novi aspekt i novi kvalitet u odlučivanje i upravljanje, već vodi ka efikasnijem, funkcionalnijem i organizovanijem društvenom poretku", rekla je za Klix.ba Dijana Tepšić, portparolka Gender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost spolova Vlade RS-a.

Ismeta Dervoz, koja obnaša funkciju zastupnice u Predstavničkom domu PS BiH, ističe da je u okruženju u kojem živimo i radimo ženama teško doći do bilo koje funkcije, pa i političke.

"Neprihvatljivo mi je da se ne uvažavaju kvalifikacije i sve druge reference i kvaliteti koje žene donose u politiku. Veoma često se prednost i na kraju povjerenje daje muškarcima, bez obzira na njihov stvarni potencijal. Kad se govori o ženama u politici uvijek ćete čuti propitivanja o njihovim sposobnostima i kvalitetima. Jeste li čuli takva pitanja kad su muškarci u pitanju? Ne vjerujem. Naše su kolege uvijek prihvatljivi, podobni i sposobni kandidati. Svjedoci smo kršenja zakona kod imenovanja, izbora, odluka o izborima na funkcije. I kad na to upozoravate suočite se sa neprobojnim zidom, dogovorima političkih opcija u kojima se žene uglavnom nalaze u diskriminirajućem položaju. Ja, nasreću, pripadam stranci koja poštuje ulogu i kvalitete žena u svim sferama našeg života i rada i kad god je i gdje god je moguće promovira ravnopravnost, jednake šanse za sve u skladu sa potencijalima", rekla je Dervoz za naš portal.

BiH na 69. mjestu po zastupljenosti žena u politici

Agencija za ravnopravnost spolova BiH u zadnjih deset godina kontinuirano prati zastupljenost i uticaj žena u politici. Pored toga analiziraju se i faktori koji utiču na položaj žena u politici. I pored činjenice da većina parlamentarnih stranaka u Parlamentarnoj skupštini ima preko 50 posto žena u svom članstvu, relativno visok procenat žena u stranačkim tijelima odlučivanja (oko 30 posto), žene su i dalje manje zastupljeni spol na izbornim listama dok se broj izabranih žena kreće oko 20 posto.

"Iako smo veoma nezadovoljni trenutnim stanjem moramo primijetiti da trenutno postoji trend povećanja broja žena u PSBIH. Broj direktno izabranih osoba ženskog spola na Općim izborima 2010. godine je povećan za dvostruko u odnosu na izbore 2006. godine (sa 9.6 posto na 19 posto). Većina žena koje su bile direktno izabrane 2006. godine su ponovo dobile povjerenje birača u svojim izbornim jedinicama, a prvi put od 2000. godine otvoreni sistem glasanja je donio veći broj glasova osobi ženskog spola koja je bila pozicionirana na drugom mjestu na listi kandidata ali je osvojila najveći broj glasova i bila direktno izabrana. Očito je da žene u PSBiH svojim djelovanjem mijenjaju svijest o značaju učešća žena na mjestima odlučivanja", rekao nam je Adnan Kadribašić, stručni savjetnik u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH.



Prema istraživanju Međuparlamentarne unije (IPU), kojim je utvrđen procenat političke participacije žena u državnim parlamentima, BiH se nalazi na 69. mjestu od ukupno 189 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH, trenutno od 42 poslanička mjesta devet su žene, što čini 21,4 posto. U Domu naroda među 15 delegata su dvije žene, što iznosi 13,3 posto. Analize ukazuju da je u odnosu na Lokalne izbore 2008. godine kada je bilo izabrano prosječno 15 posto žena u općinskim vijećima/skupštinama opština, na Lokalnim izborima 2012. godine izabrano je u prosjeku 17,1 posto žena što ukazuje na povećanje od dva. U sedam opština nema nijedna izabrana žena, u sedam opština broj izabranih žena se kreće od 35 posto do 45 posto, dok je u dvije opštine procenat izabranih žena od 45 – 55 posto.

"Problemi mogu biti u nedostatku neophodne podrške. Politika je kolektivni čin , inicijative mogu biti individualne, ali za realizaciju i rezultat morate imati podršku. Stoga je veoma važno da žene imaju jasan i čvrst stav i argumente za ono za šta traže podršku. Uz to, ja uvijek kažem da svi moramo realno procijeniti svoje mogućnosti i ne ulaziti u izazove za koje nismo sigurni da se možemo s njima nositi", istakla je Dervoz.

Zakonski problem riješen od 2009. godine

Iz Agencije za ravnopravnost spolova ističi kako se BiH "može pohvaliti činjenicom da je već odavno iskorijenila sve oblike diskriminacije žena i osigurala jedna prava i mogućnosti da biraju i budu birane". I iz Gender centra RS-a kažu da se mnogo toga uradilo i da se i dalje provode kampanje za podizanje svijesti javnosti, akcijama, aktivnostima, edukacijama i programima za unapređenje rodne ravnopravnosti u oblasti političkog i javnog života, odnosno povećanja žena u strukturama političkom i javnog odlučivanja.

"Rodna ravnopravnost u oblasti političkog i javnog života, je tema na kojoj se kontinuirano mora raditi. Institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost (Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender centar Vlade FBiH i Gender centar Vlade RS) kao i opštinske komisije za ravnopravnost spolova na lokalnom nivou vlasti, te nevladin sektor i mediji raznim aktivnostima kontinuirano rade na podizanju svijesti javnosti u cilju povećanja učešća žena u oblasti političkog i javnog odlučivanja. Veoma je važno da mišljenja, problemi i interesi žena budu u potpunosti zastupljeni u donošenju odluka. Političko djelovanje žena se može postići stvaranjem institucionalnih i društvenih uslova kako bi zaista dijelile odgovornost donošenja odluka. Za to treba ispuniti tri uslova: ravnopravna podjela rada, jednake šanse za napredovanje u karijeri i ravnopravna raspodjela porodičnih odgovornosti", kazala je Tepšić.

Izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH 2009. godine po prvi put u pravnom sistemu BiH definirana je neravnopravna zastupljenost i što je još bitnije definirana je obaveza svih nadležnih vlasti da poduzmu mjere kako bi se osigurala ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca. Procenat od 40 posto kao prag ravnopravne odnosno neravnopravne zastupljenosti definiran je u skladu sa međunarodnim standardima a posebno standardima Vijeća Evrope. Agencija za ravnopravnost spolova BiH je zajedno sa Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma podnijela dva prijedloga Izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH od kojih je nedavno izmjena koja se tiče povećanja izborne kvote za manje zastupljeni spol od 40 posto i usvojena, te je usvojen i prijedlog dopune Zakona o finansiranju političkih partija kojim su osigurana dodatna sredstva od 10 posto za one stranke koje imaju izabrane zastupnike manje zastupljenog spola, odnosno koje imaju izabrane žene.

"Izborni sistem BiH može se okarakterizirati kao sistem prosječne usklađenosti u pogledu cilja povećanja učešća žena. Kvota u Izbornom zakonu koja se primjenjuje od 1998. godine osigurava da žene budu uvrštene na liste kandidata, predviđa pravilo o rangiranju i postotak koji sada iznosi 40 posto. Ovo je izvrstan primjer funkcionalne kvote za manje zastupljeni spol uz sve potrebne zaštite", kazao je Kadribašić.

Deklarativno bavljenje pitanjem ravnopravnosti spolova

No, i dalje nemamo dovoljan broj žena na političkoj sceni, posebno ne na mjestima gdje se mogu donositi važne odluke. Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH na izbore su prosjeku prijavi 36 posto žena, no njih 20 posto bude izabrano. Također, veliki broj političkih subjekata se bavi pitanjima ravnopravnosti spolova u svojim programima deklarativno i kandidatkinje u predizbornim aktivnostima uglavnom nisu jednako vidljive kao njihove muške kolege.

"Ženama je formalno-pravno osigurana ravnopravnost i mogućnost da biraju i budu birane bez diskriminacije putem javnih izbora, da ravnopravno učestvuju u raspodjeli funkcija vlasti i na mjestima odlučivanja, u svim javnim tijelima i odborima putem imenovanja, postavljenja, delegiranja, da predstavljaju svoje vlade na međunarodnom nivou i da su ravnopravne na političkoj sceni, međutim postoje i dalje ukorijenjene tradicionalne predrasude i prepreke i stav društva da ženama nije mjesto u javnoj, već u privatnoj sferi. Brojne prepreke otežavaju ženama ulazak u područje politike i javnog odlučivanja. Društvena i rodna podjela rada su takve da stvaraju veliku opterećenost žena poslovima iz domena ekonomije brige (kućni poslovi, briga o drugima, o djeci, starima, bolesnima i odraslim članovima porodice), a ta velika opterećenost u privatnoj sferi veoma utiče na njihove mogućnosti i postignuća u javnoj sferi", kaže Tepšić.



Dervoz ističe kako žene moraju pokazati spremnost i opredjeljenost za aktivno učešće u političkim i društvenim procesima, te da sve započinje u političkim partijama kojima se žene moraju priključivati i angažirati.

"Žene možda nemaju dovoljno vremena uz sve obaveze koje im naš ponekad još uvijek konzervativni način života nameće, neke nemaju energije, neke interesovanja, nekima nedostaje podrška porodice . Većina ih misli da muškarci to bolje rade i da je to muški posao. To pokazuju i rezultati izbora kad žene, koje su većina u biračkom tijelu, očito ne glasaju uvijek za kvalitetnu I sposobnu ženu nego prednost daju muškarcima. Moramo žene politički obrazovati, upoznati ih sa mogućnostima koje mogu imati kroz taj angžman, mogućnostima da utiču na pitanja koja su važna za porodicu, ravnopravnost, nediskriminaciju, mogućnostima da svoja znanja i energiju, svoje sposobnosti da sklapaju kompromise i pragmatično se fokusiraju na prioritete, upotrijebe kao sredstva i doprinesu općem dobru, što je primarni zadatak politike i političara", kaže Dervoz.

Ključna saradnja institucija, političkih stranaka i NVO-a

Zbog svih pokazatelja i faktora koji utiču na ravnopravno učešće žena i muškaraca na mjestima odlučivanja Agencija za ravnopravnost spolova BiH će u narednom periodu usmjeriti svoje djelovanje na rad politički partija i to posebno na podršku kandidatkinjama i parlamentarkama da učine svoje djelovanje u oblasti ravnopravnosti spolova što vidljivije odnosno na primjeri suštinskog zastupanja i promjena žene u politici čine budu dostupni svim segmentima društva, te na saradnju sa političkim partijama da prepoznaju prioritete i značaj rada na temama ravnopravnosti spolova kao ključnim akterima u procesima donošenja odluka. U ovome sarađuje s OSCE-om i organizacijama civilnog društvo. Također, pripremljena je i "Izjava o opredijeljenosti ravnopravnosti spolova za političke partije" koja definira pretpostavke za rad političkih partija na pitanjima ravnopravnosti spolova. Ovaj dokument bit će poslat svim političkim subjektima u predizbornom periodu.

Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost spolova Vlade RS, provodi kampanju “Biraj ravnopravno” od 2008. kontinuirano svake izborne godine u cilju povećanja učešća žena u javnom i političkom životu. Kako je 2014. godina opštih izbora u BiH, GCRS će i ove izborne godine kreirati i provesti predizbornu kampanju “Biraj ravnopravno” s ciljem promovisanja žena kandidatkinja svih političkih partija, ali raditi i na podizanju svijesti javnosti o važnosti glasanja za žene.

"Važno je istaći da je ova kampanja postala prepoznatljiva i da ima značajne rezultate, pa je tako učešće žena u izvršnoj vlasti tokom prošlih opštih izbora značajno povećano nakon sprovođenja pomenute kampanje. Također, kontinuitet u realizaciji ove kampanje je od vitalnog značaja, jer podizanje svijesti javnosti o pitanjima rodne ravnopravnosti u oblasti javnog i političkog života je dugotrajan proces koji zahtijeva kontinuiran rad i praćenje postignutih rezultata u ovoj oblasti, što predstavlja i jedan od prioritetnih ciljeva i mandata Gender centra Vlade RS. U okviru svog rada Gender centar Vlade RS kontinuirano sprovodi aktivnosti, programe, edukacije u cilju podizanja svijesti javnosti, kao i saradnje sa institucijama, opštinskim komisijama za ravnopravnost spolova na loklanom nivou vlasti, NVO sektorom i medijima na unapređenju rodne ravnopravnosti u oblasti političkog i javnog života i povećanja učešća žena u odlučivanju i upravljanju", kazala je Tepšić.

Zastupnica u PSBiH Ismeta Dervoz kaže kako je Zakon na državnom nivou o ravnopravnosti spolova koji zabranjuje direktnu i indirektnu diskriminaciju u privatnom i javnom životu u svim segmentima društva potrebno implementirati u potpunosti.

"Pomaci na polju zakonske regulative su vidljivi. Među posljednjim izmjenama (a na vrijeme za nove izbore) ističem moju inicijativu slijedom koje su u oba Doma PSBiH usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, njegova harmonizacija sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BIH. Tako je sada zagarantovana kvota prisutnosti manje zastupljenog spola ( u našem slučaju žena) na izbornim listama ali i u tijelima koja prate izbore 40% i na razini je najboljih evropskih praksi. Koliko će nas biti izabrano, to zavisi od odluke birača. Upravo je završen projekat Komisije za ravnopravnost spolova PSBiH i Agencije za ravnopravnost spolova BiH pokrenut također na moju inicijativu čiji je cilj otklanjanje diskriminacije u jeziku ( u odnosu na pripadnice ženskog roda) koji je u upotrebi u PSBiH. Vjerujem da će njegovom implementacijom biti otvoreno novo poglavlje u tretmanu, isticanju prisutnosti, značaja i položaju žena u društvenom i političkom životu u BiH", kazala je Dervoz.


U cjelokupnom procesu izuzetno je važna i uloga nevladinih organizacija koje rade na promociji ženskih ljudskih prava, podršci kandidatkinjama, podizanju svijesti o poziciji žene u društvu i vrednovanju njenog rada.

"Istini za volju, niti u mnogo razvijenijim zemljama i sa mnogo dužom demokratskom tradicijom ne mogu se baš pohvaliti sa velikim brojem žena na istaknutim funkcijama. Ali to se mijenja i za nadati se da ćemo i mi u BiH pratiti te procese", zaključila je Dervoz.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: