BiH
0

Vrijeme je za aktivniju ulogu civilnog društva u rješavanju krize u BiH

FENA
Sarajevo
Sarajevo
U BiH je na snazi politička kriza u kojoj su građani taoci koji plaćaju najskuplju cijenu. Način da traže odgovornije ponašanje političara je i putem aktera civilnog društva, koje mora postati aktivnije na bh. političkoj sceni, rečeno je danas u Sarajevu na skupu organizacija civilnog društva koje pokušavaju dati svoj odgovor na aktuelna dešavanja u zemlji.

Ovaj skup je prvi put u BiH organizirao Centar za promociju civilnog društva, koji je aktuelne situacije u zemlji i nesposobnosti političara da postignu konsenzus o ključnim pitanjima od interesa građana, prepoznali potrebu za ovakvom vrstom okupljanja.

Direktor Centra Fadil Šero kazao je da se predstavnici civilnog društva moraju saglasiti šta ovaj sektor može učiniti da bi postao treći faktor u BiH, pored vlade i OHR-a.

-Želimo da izborimo prostor na političkoj sceni te učestvujemo u kreiranju javnih politika u zemlji, naglasio je Šero.

Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević očekuje da civilno društvo i građani podignu glas i artikuliraju ono šta očekuju od političara, ali i međunarodne zajednice.

-Sada je 12.05 sati i zaista je vrijeme za djelovanje, kazao je Dizdarević, koji političare u našoj zemlji smatra neodgovornim i arogantnim. Oni se, kako je ocijenio, zadovoljavaju time da budu izabrani, a onda tokom četiri godine nemaju nikakvog osjećaja odgovornosti prema biračima.

Dizdarević građansku pasivnost na aktuelna dešavanja pravda nedostatkom demokratske kulture. Građani još nose iz prethodnog vremena osjećaj da se odluke donose negdje drugdje, mimo njih i daleko od njih, dodaje on.

Ocjenjuje i da je nevladin sektor još nedovoljno snažan i utjecajan da bi natjerao političare da se ponašaju odgovorno i naglašava da trenutna kriza zahtijeva punu ozbiljnost svih faktora u BiH i međunarodne zajednice.

Na problematiku poskupljenja, siromaštva i nezaposlenosti građana ukazala je kao nezavisni intelektualac i Svetlana Cenić, koja je mišljenja da bi se kriza mogla i produbljivati, s obzirom na to da se “ne može reagirati samo administrativnim mjerama na nešto što je problem odsustva koordinacije i saradnje”.

-Dok god su na čelu države oni koji produkuju krizu i kojima kriza odgovara upravo za to da se pažnja skloni s onoga što se iz ove države uzima, dotle će i biti krize, ustvrdila je Cenić.

Ona je također iskazala zalaganje za jednu širu kampanju u cijeloj BiH, u okviru koje će svako dobiti objašnjenje “šta se radi od njihovog novca”.

Profesor iz Sarajeva Ugo Vlaisavljević stava je da civilno društvo nije militantno, ali navodi da smo došli do tačke kada civilno društvo može da ostane civilno i kada ne mora dizati ustanak, a da ipak može provesti svoje mjere.

-Događanje naroda na ulicama je ustanak naroda, a mi želimo da pokažemo da unutar političkih foruma i javnih institucija možemo biti partneri, ako ne političarima koji izgleda da su nas iznevjerili ili makar ne mogu da stišaju krizu, onda sigurno međunarodnoj zajednici, mišljenje je Vlaisavljevića.