BiH
25

Vlasti sve zabrinutije: Veliki broj Evropljana u ratovima u Siriji i Iraku

Anadolija
Foto: AFP
Foto: AFP
Pitanje pridruživanje stranih državljana ekstremističkim grupama na Bliskom Istoku postala je aktuelna nakon što su pripadnici Islamske države Iraka i Levanta u junu preuzeli drugi najveći grad u Iraku, Mosul. Ovo tema je jedna od najvažnijih na dnevnom redu i u zemljama Balkana, posebno u BiH, Kosovu, Albaniji, Srbiji i Makedoniji.

Vlasti BiH uhapsile su 16 osoba zbog “učestvovanja u terorističkim aktivnostima“ i “pridruživanja ekstremističkim grupama“, dok je na Kosovu prošli mjesec uhapšeno 42 osumnjičene osobe koje su se pridružile IDIL-u i militantima grupe Al-Nusta u Siriji i Iraku. Kosovska policija je otkrila da je 16 kosovskih Albanaca poginulo ratujući u Siriji i Iraku.

Sve balkanske zemlje fokusiraju se na jačanje zakona protiv terorizma. BiH, Kosovo i Makedonija zakonskim aktima definiraju da će se pridruživanja građana stranim ratovima smatrati krivičnim djelom. U Makedoniji, građanin koji ratuje u Siriji i Iraku, bit će osuđen na zatvorsku kaznu do pet godina. U BiH će zatvorska kazna za isto djelo biti do deset, a na Kosovu i do 15 godina. 

Situacija u Evropi

Reporteri AA širom svijeta sproveli su opširno istraživanje na službenim izvještajima i saopćenjima, kako bi dobili tačne podatke o evropskim građanima koji ratuju u Siriji i Iraku.

Prema službenim izvještajima, u Siriju i Irak su otišli građani iz mnogih zemalja, ali najveći broj sačinjavaju Francuzi, Nijemci i Britanci. Tako se u Siriji protiv Assadove vlade borilo 900 Francuza, 500 Britanaca i 400 Nijemaca, dok su se Evropljani u Iraku borili na strani militanata IDIL-a, koji su odgovorni za smrt više hiljada civila. Izvještaj American Soufan Group pokazao je da se najmanje 2.500 građana iz evropskih zemalja borilo na strani IDIL-a.

Veliki broj “volontera“ koji ratuju u ovim dvjema državama imaju između 18 i 19 godina, te su poznati po tome da “trče u prve redove“, bez ikakve vojne obuke.

Istraživanja su pokazala da borci, koji su otišli u Siriju i Irak iz nemuslimanskih zemalja, primili Islam nakon što su se pridružili esktremističkim grupama. Strani borci odlaze da ratuju jer smatraju da je to njihova dužnost kako bi zaštitili svoju religiju.

Velika opasnost za zemlje

Evropska policijska agencija Europol je saopćila da će građani zemalja članica Evropske unije nastaviti ići u Siriji, dokle god traje građanski rat u ovoj zemlji. Prema ovom izvještaju iz 2014. godine, evropske zemlje suočavat će se sa većom opasnošću u vrijeme kada se ovi borci vrate u svoje zemlje.

U Njemačkoj živi blizu pet miliona muslimana. Jedan od četvero muslimana u ovoj zemlji otišli su u Siriju ili Irak i vratili se za Njemačku, a više od pola tih državljana ima manje od 25 godina. Među onima koji su se vratili u Njemačku, samo 20-tak je imalo iskustvo u vojsci od ranije. Njemačka obavještajna služba blisko prati osobe koje su se vratile iz rata u Siriji i Iraku, te pokušava zaustaviti druge koje se također, žele pridružiti ekstremističkim grupama.

Od 332 građana Francuske koji su se pridružili borcima u Siriji, samo 100 se vratilo u ovu zemlju. Francuske vlasti poduzimaju konkretne korake protiv onih koji su učestvovali u ovim ratovima, jačajući zakone o borbi protiv terorizma.

Kada su u pitanju druge evropske zemlje, prema službenim podacima, iz Belgije je u Siriju i Irak otišlo 150, iz Holandije i Austrije po 130, iz Danske 100 i iz Norveške 50 građana.