{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Vjerska trgovina" u Mostaru : Ulaz u džamiju dva, penjanje na munaru pet eura

A
19.12.2014. u 11:18
165
122
"Vjerska trgovina" u Mostaru : Ulaz u džamiju dva, penjanje na munaru pet eura
165
Stotine hiljada turista koji godišnje posjete najveći grad Hercegovine, Mostar, od kojih brojni svrate do Koski Mehmed-pašine džamije, bude neugodno iznenađeno kada na tom vjerskom objektu zateknu natpis koji ih upozorava da unutrašnjost mogu vidjeti samo uz kupljenu kartu.  
Na vratima džamije jasno je naznačena obavezna kupovina karte po cijeni od četiri konvertibilne marke (KM). Cijene su naznačene i u eurima (dva), odnosno kunama (16), koji nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini, jer se finansijske transakcije mogu vršiti jedino u konvertibilnim markama.

Karte se prodaju u dvorištu, na ulazu u džamiju. Međutim kupljena karta ne garantira da ćete za četiri KM, dva eura ili 16 kuna u cijelosti moći obići taj vjerski objekat, odnosno njegovu unutrašnjost.

Bez karte nije moguće ni fotografisati se



Da biste se popeli na munaru, koja se ne koristi u vjerske nego u turističke svrhe, to će vas koštati pet eura, odnosno deset konvertibilnih maraka. 

Bez karte nije moguće ni fotografisati se na terasi sa koje se pruža pogled na Stari most u Mostaru, dakle uraditi fotografiju kao suvenir - uspomenu na boravak u kompleksu Koski Mehmed-pašine džamije.

Pojava "vjerske trgovine" svojstvena je samo ovom dijelu Bosne i Hercegovine s obzirom na to da se u ostatku države posjete vjerskim objektima ne naplaćuju, odnosno to se čini samo na bazi dobrovoljnih priloga koje posjetioci - vjernici ostavljaju na propisana mjesta na ulazima u džamije, crkve... Najočitiji primjer je upravo Mostar gdje se primjerice ne naplaćuju ulazi mostarsku katedralu, niti ostale džamije. 

Ramiz Jelovac, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Mostar, u razgovoru sa novinarom Anadolu Agency (AA) je rekao kako se posjete dvjema džamijama u Mostaru naplaćuju već više decenija. 

"To se radi ima 40 godina. Naplaćuju se posjete za dvije džamije u Mostaru: Karadžozbegovu i Koski Mehmed-pašinu džamiju. S obzirom na to da su velike gužve u julu i augustu, kad dolaze posebno organizovane grupe preko agencija, i Tabačica služi kao rezervna džamija da bi malo rasteretila taj dio. Naplaćuje se posjeta džamiji", naglašava Jelovac. 

Naglašava da je Gazi-husrev begov vakuf, vođen primjerom Mostara, napravio jedan seminar, simpozij oko mogućnosti korištenja objekata i infrastrukture Islamske zajednice za razvoj vjerskog turizma. 

"Radi se o redovnom prihodu Medžlisa Islamske zajednice. Ono što su redovni prihodi Medžlisa IZ Mostar od članarine ne čini ni deset posto od prihoda", naglašava Jelovac.

Navodi da je prema podacima kojima raspolaže Medžlis Islamske zajednice Mostar, a to je broj karata individualnih posjeta, njihov broj za 20 posto veći nego prošle godine. 

100.000 posjeta prošle godine



"Mi smo imali neki plan za 2014. i to smo realizirali za devet mjeseci. Prije deset godina omjer organizovanih posjeta preko agencija je bio 70, a individualnih 30 posto. Sada je taj omjer individualnih 60 posto, a organizovanih 40 posto. Za prošlu godinu smo imali preko 100.000 posjeta u Koski Mehmed-pašinoj džamiji", navodi Jelovac. 

Navodi da je "problem o kojem želi da se priča - problem terase u Mehmed-pašinoj džamiji". No, navodi da s obzirom na to da i munara u toj džamiji služi turistima, ne kao munara, kao vjerski dio, nego kao vidikovac za Stari most.

"Tamo je karta za korištenje munare, za izlazak na nju pet eura. Dnevno imamo, nekada, i preko 250 penjanja. To je prihod kojim Islamska zajednica unapređuje drugu infrastrukturu, a jedan od takvih je i Studentski hotel gdje sada imamo oko 200 studenata na smještaju. Nema nikakvih spornih ugovora sa agencijama. Sve je legalno. Svaki posjetilac dobije kartu. Sve se radi u okviru Medžlisa Islamske zajednice BiH", tvrdi Jelovac.

U Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) informirani su da se ulazi u pojedine vjerske objekte u Mostaru naplaćuju.

"Znam da ima tih naplaćivanja. To rade institucije koje posjećuju gosti. Ja mislim da u tom pravcu treba ići i dalje. Treba naplaćivati ulaz u svaki objekat koji se koristi i kao turistički, za posjete gostiju, jer je tako svugdje u svijetu. Naravno, treba naći prikladan iznos. Jer, te institucije na neki način od toga žive. Treba ići u tom pravcu, ali ja ne znam koliki su sada ti iznosi. Došlo je do mene da ima u nekim, koliko ja znam, u jednom objektu se to naplaćuje: u Koski Mehmed-pašinoj džamiji. To je njihov posao", naglašava Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice HNK.

Gosti, do sada, tvrde u Turističkoj zajednici HNK, nisu podnosili žalbe na plaćanje ulaza u vjerske objekte.

"Mi osobno nismo dobili pritužbe. Da li su turističke agencije, ne znamo. Te goste dovode agencije i oni se uglavnom obraćaju njima. Ja to govorim na osnovu naše ankete. Niko nije dolazio nama. Imamo Turistički informativni centar kod Starog grada, i tu ko god navrati, ponudi mu se da popuni anketni listić i na osnovu toga mi imamo ove podatke. Takvih primjedbi u ovom anketnom listiću nije bilo", ističe Krešić.

Ono što je također, svojstveno za prostor Mostara, odnosno Hercegovine, jeste i činjenica da se vjerski objekti, posebno džamije, koriste kao stanice za postavljanje odašiljača telekom operatera. Takvi "objekti" postavljeni su na džamiji Tabačica, Vakufskom dvoru, a sprema se i instaliranje novih. 

Prihodi od odašiljača



"Imamo odašiljače na par objekata, jedan od njih je i Tabačica. To je džamija koja se ne koristi u Starom gradu. Služi jedino za vjenčavanja. Taj problem Islamske zajednice od onih koji tobože brinu jeste smještanje tog odašiljača. To je prihod od nekih 15.000 KM godišnje. Po svim pravilima, pošto je ta džamija kulturno-istorijski spomenik Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika, mjerenja su pokazala da nema utjecaja na okoliš. Postoji onaj i na Vakufskom dvoru, a ovih dana će biti postavljen na Studentskom hotelu. Ukupni prihod Medžlisa će biti oko 50.000 KM samo za postavljanje tri antene na ove objekte", objasnio je Ramiz Jelovac, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Mostar. 

Dok iz institucija koje su dozvolile postavljanje odašiljača na svojim objektima, kao i onima čiji su oni vlasništvo, tvrde da postavljanje baznih stanica nema utjecaja na okoliš i čovjeka, u nevladinim organizacijama pojačano prisustvo takvih uređaja diljem Mostara i Hercegovine smatraju ozbiljnim problemom.

"Udruženje je upoznato, iako mi nismo medicinske struke da procijenimo koliki je utjecaj i štetnost, ali je činjenica da ogromne instalacije i veliki broj baznih stanica i odašiljača utiču, jer vidimo, čujemo, živimo tu, da je biljni svijet, životinjski svijet, naravno, i čovjek na određen način ugrožen. Govorimo o pretpostavkama: čujemo i vidimo, svjedoci smo da što se tiče biljnog svijeta određene vrste biljaka i trava, čak, izumiru ili dolazi do loše vegetacije. Kod životinjskog svijeta je primjetno ugibanje raznih vrsta ptica, izumiranje raznih vrsta insekata, a da ne govorimo o domaćim životinjama kod kojih za pojave nekih bolesti nismo ni čuli do ovog vremena. S pretpostavkom da je i to jedan od uticaja zračenja i negativnih elemenata. Kod čovjeka se također, pojavljuju neke bolesti... Ne znam, ne možemo se oteti ni dojmu ratnih dešavanja. Ali, mislim da i ovaj uticaj raznih odašiljača ima negativan uticaj po zdravlje ljudi. Ima mnogo mladih ljudi, naročito djece, koja oboljevaju od kancerogenih bolesti što se nije prije dešavalo. Ja ne mogu tvrditi, ali sve ovo se dešava", istakao je u razgovoru za AA Faruk Gosto, predsjednik Udruženja za zaštitu čovjekove okoline "Eko Velež".

Naveo je da s vremena na vrijeme organizuju edukativne radionice sa članstvom i stanovništvom na prostoru na kojem djeluju. Međutim, cijeni, uticaj nauke i tehnike, odnosno tehnologije je neminovan i dobrodošao, "ali u onim mjerama i načinima kako napreduje nauka i tehnika trebao bi napredovati i određen segment zaštite".

On naglašava kako je prijetnja od baznih stanica, odašiljača, raznih uređaja "stalna".

Iz operatera koji postavljaju bazne stanice i uređaje, kaže Gosto, povremeno i djelomično su kontaktirali udruženja. Međutim, njihova su uvjeravanja, navodi, "da nema nikakve štetnosti".

"Ali to su zakoni za ovaj dio komercijalni da to teče i radi, a koliko je štetno ili nije, to je druga stvar- vidi se na terenu. Bilo je tu povremenih kontakata, ali uglavnom da nema negativnih segmenata. Ne vjerujem u to u potpunosti. Ovo su proizvoljne procjene, jer nismo stručnjaci, koliko je štetno ili nije. To treba procijeniti od relevantnih institucija. Na terenu vidimo da nešto što se tiče tog dijela - nije uredu", navodi Gosto. 

 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: