{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Veliko arheološko otkriće: U nekropoli kod Ilijaša pronađen skelet bez glave sa zlatnim plaštom

26.6.2015. u 21:25
1.610
385
Veliko arheološko otkriće: U nekropoli kod Ilijaša pronađen skelet bez glave sa zlatnim plaštom
1.610
U nekropoli u Kopošiću blizu Ilijaša kod Sarajeva pronađen je skelet sa brokatnim plaštom od teške svile protkane nitima zlata i srebra, za koji se pretpostavlja da je pripadao Mirku Radojeviću, ocu Velikog kneza bosanskog Batića, koji je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I.
Nekropola u Kopošiću datira od kraja 14. i početka 15. stoljeća, a u njoj su bili sahranjeni pripadnici visokog sloja srednjovjekovne vlastele. Ona se nalazi u blizini srednjovjekovnog bosanskog grada Dubrovnika, sa kojim čini jednu značajnu kulturno-historijsku cjelinu, a 2003. godine je proglašena i nacionalnim spomenikom.

Grupa entuzijasta sa područja Ilijaša predvođena Pericom Mijatovićem i Jozom Jozićem već dugo radi na promociji izuzetno značajne i reprezentativne nekropole Velikog kneza bosanskog Batića, jer ona sadrži jedan od najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini.

Tim istraživača, predvođen Edinom Bujakom, magistrom arheologije i asistentom na katedri za arheologiju u sklopu Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, već nekoliko dana vrijedno radi na iskopavanju nekropole u Kopošiću, gdje su došli do vrijednih i značajnih iskopina za bosansku srednjovjekovnu historiju i arheologiju.

Raskošni kneževski stećci: Dva opljačkana još 1891. godine



"Đoko Mazalić ove stećke, poslije onog iz Zgošće kod Kaknja, naziva najljepšim bosanskim stećcima i oni to zaista i jesu, budući da je njihova izrada reprezentativna. Ovo su stećci veoma značajnih ljudi, obični ljudi nisu mogli imati ovako raskošne stećke, u pitanju je tzv. oblik kneževskih stećaka", kazao je u razgovoru za Klix.ba Edin Bujak.

On je pojasnio kako postoje zabilježeni podaci o tome kako je stećak kneza Batića već ranije bio pomjeran, kada je opljačkan još 1891. godine.

"Ipak, nismo znali da je jedan pored njega, moguća grobnica njegove supruge Vukave, također opljačkan i to smo saznali tek kad smo ga pomjerili. Pokazalo se da su ušli sa strane, tako da je stećak ostao na mjestu", pojasnio je prof. Bujak.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


Srećom, jedan od stećaka je ostao na svom mjestu i nije bio pomjeran, a u njemu su došli do spektakularnog otkrića veoma važnog za srednjovjekovnu bosansku historiju i arheologiju, a to je skelet sa brokatnim plaštom, protkanim zlatnim i srebrnim nitima.

"Prošlo je 600 i više godina i ovo je iznimno rijedak slučaj da se jedan takav plašt sačuvao kroz toliki vremenski period, što ga čini izuzetno vrijednim nalazom. Izrađen je od brokata, to je teška svila koja je protkana nitima zlata i srebra, što govori o visokom rangu i značaju osobe koja je tu bila sahranjena", kazao je Bujak za Klix.ba.

Posmrtni ostaci kneza bosanskog kralja Tvrtka I?



Još jedan kuriozitet je da je ta osoba sahranjena bez glave, što znači da je ili poginuo u nekoj borbi, pa je njegovo tijelo ovdje dopremljeno bez glave, ili je pak po kazni izgubio glavu.

"To su dvije najlogičnije pretpostavke, a mi ćemo kroz historijske izvore pokušati provjeriti koja je ličnost iz ovog roda tako stradala i pokušati doći do njegovog imena. Ranije se pretpostavljalo da je ovo grob Mirka Radojevića, tj. oca kneza Batića, a sada treba provjeriti da li je to tako. On je bio značajnija ličnost i od samog kneza Batića jer je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I, što samo još više svjedoči o značaju i rangu osoba koje su ovdje sahranjene", pojasnio je Edin Bujak.

Jedan od skeleta pronađen u nekropoli (Foto: Klix.ba)
Jedan od skeleta pronađen u nekropoli (Foto: Klix.ba)


Arheološka istraživanja za cilj imaju provjeriti odnos grobova sa stećcima, te savremenim genetičkim analizama pokušati ustanoviti njihovo srodstvo, kao i njihove eventualne veze sa drugim pripadnicima srednjovjekovne bosanske vlastele. Pored toga, pokušat će se utvrditi precizna starost grobova, a uz pomoć analiza izotopa i njihov način prehrane.

"Svi stećci su bili potonuli u zemlju, a sada se vide i ukrasni detalji koji se ranije nisu vidjeli. Kad se završe iskopavanja, sav teren će biti nivelisan i oni će doći na površinu onakvi kakvi su bili u trenutku kada su postavljeni, a svi posjetioci će imati priliku da ih vide u punom sjaju", naveo je Bujak za Klix.ba.

Rad na konzervaciji ostataka u Zemaljskom muzeju



Čim je istraživačka ekipa pronašla plašt, kontaktirala je konzervatoricu iz Zemaljskog muzeja, magistricu Azru Bečević Šarenkapu, stručnjakinju za zaštitu tekstila.

Ostaci plašta se trenutno nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i radi se na njihovoj konzervaciji koja će trajati nekoliko mjeseci, nakon čega će biti prezentirani javnosti.

"Plašt je napravljen od srme, vlakna koje ima jezgru od svile ili pamuka, u zavisnosti od toga iz kojeg je perioda. Oko njega se spiralno motaju lamele od zlata, odnosno legura zlata u različitim postocima i možda ćemo na osnovu daljih analiza moći doći do tačnijeg perioda iz kojeg potječe", pojasnila je za Klix.ba konzervatorica Azra Bečević Šarenkapa.

Zlato kao plemeniti materijal ne korodira i čuva tkaninu, a pretpostavlja se da je u ovom slučaju u pitanju vjerovatno veći postotak zlata. Ipak, tkanina je poprilično mekana i oštećena, jer se ipak radi o periodu od oko 600 godina.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


"Ovo je jedan od većih fragmenata koji je pronađen u BiH, pogotovo u uslovima u kojima se našao. Tekstil kao organski materijal može da se zadrži u nekim ekstremnim uslovima, ali ovo je specifična situacija. Sudjelovati u jednom ovakvom projektu je neopisiv, savršen i neponovljiv osjećaj", kazala nam je Bečević Šarenkapa, koja je dva i po dana provela u grobnici pod zemljom iskopavajući ovu delikatnu tkaninu.

Izvrsna prilika i velika čast za studente arheologije iz Sarajeva



Sticajem okolnosti, priliku da sudjeluju u ovom projektu dobili su i studenti sa Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

"Nešto poput ovog plašta se u mnogo slučajeva za arheologe nalazi jednom u životu. Na ovaj način, studenti će steći praksu koja će im biti veoma korisna za njihov dalji profesionalni razvoj, a veoma je važno da su i oni sudionici ovog čina koji će sigurno ostati duboko zapisan u historiju srednjovjekovne Bosne", kaže magistar arheologije Edin Bujak.

"Najljepše je kad se nešto nauči i onda imamo priliku to primijeniti i vidjeti uživo. Posebna nam je čast da radimo sa ovako važnim ličnostima koje su bili najviše pozicionirane u srednjovjekovnom gradu Dubrovniku", kazale su nam studentice Emina Smajić, Ivana Mirković i Jasmina Ferhatović i dodale kako jedna od njihovih kolegica radi i diplomski rad o ovoj temi.

I iako rad na iskopavanju zna biti fizički naporan, dodaju kako boravak u prirodi u dobrom društvu i uz pozitivnu atmosferu daje posebnu draž arheologiji.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


Osim studenata iz Sarajeva, podršku projektu pružili su i radnici iz Civilne zaštite Ilijaš, kao i brojni stučnjaci iz oblasti antropologije i genetike koji će doći na scenu kad počnu detaljnije analize ovog otkrića.

Projekat finansira Općina Ilijaš, a već je napravljen kompletan plan uređenja ove nekropole koji podrazumijeva arheološka istraživanja, kao prvi korak u revitalizaciji ove nekropole, nakon čega slijedi uređenje staza kada će ova nekropola dobiti svoj puni sjaj.

Nažalost, sluh države, kada je riječ o finansiranju ovog projekta je izostao.

"Da je ovakav nalaz pronađen u Engleskoj ili Njemačkoj, država bi sigurno odmah stala iza toga, osigurala ogromna sredstva da se to zaštiti. Ipak, mi i s minimalnim sredstvima radimo zaista ogromne stvari za našu historiju i arheologiju", kazao nam je Edin Bujak.

Isto nam je potvrdila i Azra Bečević Šarenkapa, koja, kao jedna od zaposlenica Zemaljskog muzeja koji je zatvoren od 2012. godine, nije dobila čak 40 plata.

Na upit o tome zašto onda radi ovo, kroz smijeh je odgovorila:

"Zato što sam budala" i dodala:

"Zato što volim. Ovo je nešto što se dešava jednom u životu."

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: