Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je danas sve tri rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju - o zaštiti svjedoka, pomirenju i političkom dijalogu i o obavezi da sarađuju u procesuiranju ratnih zločina.
Usvojena je rezolucija kojom Parlamentarna skupština Vijeća Evrope poziva sve zemlje bivše Jugoslavije da obezbijede da pitanje nestalih ostane prioritet, da otvore svoje arhive i obezbijede finansiranje građanskih inicijativa koje nastoje da popišu žrtve sukoba kako bi se riješilo pitanje nasljeđa prošlosti.
Rezolucija Pjetra Marčenara "Pomirenje i politički dijalog zemalja bivše Jugoslavije" usvojena je jednoglasno, uz prateće preporuke.
U dokumentu se navodi da sve vlade u regionu treba da ulože dodatan napor ka pomirenju i evroatlantskim integracijama i pozdravlja posvećnost tih zemalja saradnji koja ukazuje na spremnost za prevazilaženje nasljeđa prošlosti.
"Pored značajnog napretka u pomirenju u bivšoj Jugoslaviji situacija se razlikuje u pojedinim zemljama, političke reforme često nisu ispunile očekivanja, a "javni diskurs rata" i njegovo nasljeđe mogu biti izvor mržnje i sukoba", navodi se u rezoluciji.
Marčenarovom rezolucijom države regiona se pozivaju da obezbijede punu saradnju s Haškim tribunalom u procesuiranju ratnih zločina, s hapšenjem preostalih bjegunaca i obezbjeđivanjem pune zaštite svjedoka kao prioritetima.
Traži se i intenzivnija tehnička saradnja u uspostavljanju jasne statistike o povratku izbjeglih, kao i da se u saradnji s međunarodnom zajednicom nastavi obezbjeđivanje podrške povratku i reintegraciji izbjeglih u mjesta gdje su živjeli ili integraciji u mjestima gdje žive, uz obezbjeđivanje osnovnih prava, kao što su stanovanje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i zaposlenje.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope poziva zemlje regiona da riješe granične sporove i prihvate obavezujuće arbitražne mehanizme, da pojačaju napore za efikasno spovodenje zakona protiv diskriminacije i o zaštiti manjina, kao i da se potpuno istraže i prijave svi slučajevi nasilja, zastrašivanja i zlostavljanja pripadnika manjinskih grupa, i podrže prekogranične građanske inicijatve usmjerene na pomirenje.
Saradnja s Haškim tribunalom značajano je poboljšana, a velika većina optuženih prebačena u Hag, dok je "Palićki proces" promovisao međudržavni dijalog i saradnju pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je rezoluciju kojom poziva međunarodnu zajednicu i zemlje bivše Jugoslavije da preduzmu sve mjere kako bi pred lice pravde bili izvedeni svi odgovorni za počinjene ratne zločine.
Rezolucija "Obaveza članica Vijeća Evrope da sarađuju u procesuiranju ratnih zločina" izvestioca Miljenka Dorića usvojena je uz prateće preporuke.
U usvojenom dokumentu se ističe da u skladu sa Izlazanom strategijom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, najveća odgovornost za kažnjavanje počinilaca ratnih zločina leži na tim državama, ali da one ne mogu uspjeti u borbi protiv nekažnjivosti kada su osumnjičeni za ratne zločine van njihovog domašaja u trećim državama.
Parlamentarna skupština poziva članice Vijeća Evrope i zemlje posmatrače da preduzmu neophode mjere u borbi protiv nekažnjivosti osumnjičenih za ratne zločine i potpišu sve relevante međunarodne konvencije o procesuiranju ratnih zločina.
Države se pozivaju da ne daju državljanstvo optuženima za ratne zločine u drugim državama, da brzo i u dobrom duhu razmatraju zahtjeve za izručenje, kao i da u svoja sudstva uvedu načelo "aut dedere aut iudicare" (isporuči ili procesuiraj).
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je i rezoluciju kojom se od međunarodne zajednice i vlasti Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Kosova traži da u procesima za ratne zločine u potpunosti zaštite svjedoke, jer je to neophodna mjera za dostizanje pravde i pomirenja.
U rezoluciji uz koju su usvojene i prateće preporuke, sa zaprepašćenjem se primjećuje da je u regionu bivše Jugoslavije nekoliko svjedoka ubijeno, dok su brojni zastrašivani, ili su njihov identitet otkrili ljudi namereni da ometu pravdu i sakriju istinu.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope traži od vlasti tih zemalja da izmjene zakone kako bi u ekstremnim slučajevima identitet svjedoka ostao u tajnosti, tako da za njega ne sazna ni odbrana, u skladu sa slučajem na Evropskom sudu za ljudska prava.
Traži se i da nadležne vlasti povećaju sredstava za programe zašite svjedoka, da opreme sudove i uspostave autonomnu vlast, nezavisnu od policije i istražnih organa da nadgleda te programe, kao i da obezbijede da zvaničnici koji dolaze u kontakt sa svjedocima u slučajevima teških zločina budu obučeni za programe zaštite svjedoka.
Parlamentarna skupština traži i da programi zaštite budu rodno osjetljivi za žrtve ratnih zločina u koje je uključeno seksualno nasilje.
Od vlasti na Kosovu se traži da ozbiljno pristupe problemima svjedoka s obzirom na "akutne poteškoće" s kojima se suočavaju što je rezultiralo i ubistvima nekolicine svjedoka.
Vlasti u Prištini Parlamentarna skupština Vijeća Evrope poziva da usvoje zakone koji omogućavaju zaštitu svjedoka u slučajevima ratnih zločina i teških zločina tokom istrage i suđenja, kao i poslije procesa, što uključuje stvaranje i rad jedinice za zaštitu i podršku svjedocima.
Od vlasti BiH se traži da sprovedu prijedloge iz Nacionalne strategije za slučajeve ratnih zločina, usvoje zakone koji bi omogućili Državnoj agenciji za istragu i zaštitu da obezbjedi zaštitu svjedoka u svim sudovima, kao i da se toj službi omoguće potrebna sredstva.
Od vlasti u Hrvatskoj se traži da se u slučajevima u kojima svjedoci mogu biti ugroženi koristi neki od četiri suda koja imaju specijalnu nadležnost za saslušanja u slučajevima ratnih zločina ili organizovanog kriminala, kao i da se program podrške svjedocima Programa za razvoja UN proširi na ostale sudove.
Vlasti u Crnoj Gori pozvane su da temeljno istraže sve slučajeva zastrašivanja, prećenja i napada na svjedoke i zaštite ih prije, tokom i poslije svedočenja.
Možda vas zanima
Neki su stali i noću
Muškarac sa znakom "stop" na majici zaustavljao autonomne automobile kompanije Waymo
