{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Upitna budućnost Suda BiH

C
26.3.2009. u 18:24
0
9
Upitna budućnost Suda BiH
0
Upitna budućnost Suda BiH
Ćazim Sadiković
Ako u petak sudije Ustavnog suda BiH proglase neustavnim dio Zakona o Sudu BiH, pravosuđe u ovoj zemlji bi moglo izgubiti jedini državni sud koji ima ovlast da rješava spor nadležnosti nižih sudova.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) će donijeti odluku o ustavnosti Člana 13 Zakona o Sudu BiH na plenarnoj sjednici zakazanoj za 27. i 28. mart 2009. godine. Ovim članom je Sudu BiH, između ostalog, data ovlast da rješava sukobe nadležnosti između svih sudova u entitetima i Distriktu Brčko.

Milorad Živković, zamjenik predsjednika Predstavničkog doma Parlamenta BiH, zatražio je da Ustani sud BiH ispita ustavnost nadležnosti Suda BiH iz Člana 13.
U apelaciji (žalbi) iz augusta 2008. godine Živković navodi da je Članom 13 ovog Zakona data superiornost Sudu BiH u odnosu na entitetske sudove, te da je riječ o "tihom prenosu nadležnosti" sa entiteta na državu.

Ovaj potez je u skladu sa politikom Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je Živković član. Ova stranka se snažno zalaže za jačanje entiteta i smanjenje ovlasti i autoriteta državnih institucija.

Ukoliko Ustavni sud BiH proglasi ovaj član neustavnim to bi moglo ozbiljno ugroziti rad Suda a naročito Odjela za ratne zločine, kažu u Sudu BiH. To bi onemogućilo provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina koju je, na inicijativu Ministarstva pravde BiH, u decembru 2008. godine usvojilo Vijeće ministara BiH.

Detalji državne strategije

Prema podacima iz Strategije, od 159 osoba optuženih za ratne zločine, njih 103 je optuženo pred Sudom BiH. Trenutno je u BiH 5.895 osoba osumnjičeno za ratni zločin.

Strategijom je predviđeno da 1.285 predmeta, koji su u fazi istrage, bude procesuirano u narednih 15 godina, dok bi najkompleksniji i najprioritetniji od njih bili riješeni u narednih sedam godina.

Njome je predviđeno ujednačavanje sudske prakse u svim sudovima u BiH a ključna i dominatna uloga je data upravo Sudu BiH. Do sada su domaći sudovi pri rješavanju predmeta ratnih zločina primjenjivali različite zakone.

Entitetski sudovi su uglavnom primjenjivali blaži Krivični zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Prema ovom Zakonu su osuđenici mogli dobiti maksimalnu zatvorsku kaznu do 20 godina. Za teška krivična djela taj zakon je predviđao smrtnu kaznu, no ona je ukinuta nakon što je BiH usvojila međunarodnu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Međutim, u 29 do sada pravosnažno presuđenih predmeta ratnih zločina, Sud BiH je primjenjivao isključivo Krivični zakon BiH. Prema ovom Zakonu maksimalna kazna za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti iznosi 45 godina zatvora.

Ustavni sud BiH je već ranije dao svoj stav o procesuiranju ratnih zločina pred bh. sudovima rješavajući apelaciju Abduladhima Maktoufa. Njega je Sud BiH osudio na 5 godina zatvora za pomaganje pri izvršenju ratnog zločina protiv civila.

U odluci iz marta 2007. godine, Ustavni sud BiH je utvrdio da bi entitetski sudovi pri procesuiranju ratnih zločina morali primjeniti Krivični zakon BiH i slijediti praksu Suda BiH kao državnog suda jer u protivnom krše princip pravne sigurnosti i vladavine prava.

"Ukidanje Suda BiH u situaciji kada nemamo vrhovni sud na državnom nivou bilo bi vrlo štetno i suprotno temeljnom demokratskom principu jednakosti građana pred zakonom", kaže Ćazim Sadiković, bivši sudija Ustavnog suda BiH.



Ukoliko i sudije Ustavnog suda BiH budu imale ovakav stav, odbacit će Živkovićevu apelaciju a upravo to predviđa sekretar Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić.

Moguće proširenje Člana 13

"Ne vjerujem da će Ustavni sud usvojiti ovakvo nešto", kaže Halilagić. Prema njegovim riječima Vijeće ministara BiH je usvojilo prijedlog proširenja Člana 13 sa namjerom da potakne saradnju i usaglašavanje sudske prakse sudova u BiH pod patronatom Suda BiH. O ovome će uskoro glasati zastupnici Parlamenta BiH.
Pri izradi prijedloga radna grupa je konsultovala niz stručnjaka iz oblasti Ustavnog prava a stalnu pravnu pomoć im je pružao i sudija Ustavnog suda BiH Miodrag Simović.

Živkovićev prijedlog je krajem januara odbila podržati i Ustavnopravna komisija Parlamenta BiH, čije mišljenje je zatražio Ustavni sud BiH. Sud je također zatražio i mišljenje Ureda visokog predstavnika (OHR) i Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi (OSCE), koji su uključeni u raspravu o ovoj žalbi kao amicus curiae- odnosno prijatelja suda.

Seada Palavrić, predsjednica Ustavnog suda BiH, te predstavnici OHR-a i OSCE-a su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva odbili dati komentar o ovom pitanju. Donošenje Zakona o Sudu BiH nametnuo je OHR.
Sud BiH je jedini sud u državi koji nije osnovan Ustavom BiH već Zakonom koji je nametnuo Visoki predstavnik a naknadno usvojio državni Parlament.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: