BiH
8

Ukrajinska nacionalna manjina u Banjoj Luci: Potrebni su nam političari koji će se boriti za sve nas

Piše: E. Bučinski
Zoran Fedešin (Foto: Klix.ba)
Zoran Fedešin (Foto: Klix.ba)
Ukrajinci su u Banjoj Luci prisutni više od stotinu godina i kulturno su mnogo utjecali na razvoj ovoga grada, a ljudi ukrajinskog porijekla su tokom godina doprinosili ugledu grada u svim segmentima, od umjetnosti do sporta i nauke.

Jedan od njih je i Zoran Fedešin, dugogodišnji sportista i član vaterpolo kluba veterana "Incel", koji se na lokalnim izborima u ime nacionalnih manjina i Socijaldemokratske partije (SDP) kandidovao za odbornika grada Banja Luka.

Njegov politički aktivizam je vezan za želju da se konačno u Skupštini grada Banje Luke pojavi odbornik koji će nešto učiniti za nacionalne manjine.

Sadašnji odbornik koji predstavlja nacionalne manjine grada Banje Luke je iz reda crnogorskoga naroda. To je, po mišljenju Fedešina, apsurd jer Crnogorci praktično i nisu nacionalna manjina i ona se kao takva vodi tek oko dvadeset godina.

"Smatram da odbornici koji su vršili tu funkciju u prethodnim periodima to nisu uradili kako treba i nisu ništa učinili za nacionalne manjine", rekao je Fedešin u razgovoru za Klix.ba i dodao da je ukrajinska nacionalna manjina jedna od najbrojnijih u Banjoj Luci.

"Ima oko 325 ukrajinskih porodica u ovom gradu i vodeći se statistikom velike su šanse da zauzmem to odborničko mjesto", zaključio je Fedešin.

Identitet je jako bitan

On smatra da Ukrajinci treba da održe svoj identitet mada se mnogi tog identiteta odriču.

"Veliki broj Ukrajinaca se odriču svoje nacionalnosti iz nepoznatih razloga, da li da se dodvore većinskom srpskom življu ili zbog lakoće življenja koji im drugi identitet daje, pa tako čak sebe proglašavaju i pravoslavcima, što nije tačno jer ovdje su većina Ukrajinaca grkokatolici koji su došli iz Galicije", objasnio je Zoran.

U centru Banje Luke postoji i ukrajinska crkva čija je gradnja počela prije dvadeset godina na mjestu, gdje je prije postojala stara ukrajinska crkva, koja je bila mnogo manja od sadašnje.

"Ukrajinci su držali do svoje tradicije i običaja. Imali su i u staroj crkvi liturgije i mise, međutim to je sve bilo u nekoj tišini i zatvorenom krugu gdje kao da nisu smjeli reći da su Ukrajinci. Ali zahvaljujući novom mladom parohu i njegovoj snazi i želji, crkva će uskoro da se završi i mi ćemo se truditi da budemo glasniji i vidljiviji u gradu", kazao je Fedešin.

Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

On je dodao da postoji manji crkveni hor koji bi vremenom trebao da se poveća, te da Ukrajinska crkva koju neki zbog njene boje zovu i "plava crkva", u svojoj unutrašnjosti ima pogodan balkon na kojem ovaj hor praktikuje liturgijsko i religijsko pjevanje.

Neophodan odbornik koji će zastupati manjine

On je istakao da Banjoj Luci treba odbornik koji će se boriti za sve nacionalne manjine.

"Nacionalne manjine nisu dovoljno zastupljene ni u jednoj državnoj službi i rukovodećim mjestima, niti se dovoljno odvaja sredstava vezano za manjinska društva. Tu nije kriv samo grad, već je kriv i dosadašnji odbornik koji nije uradio dovoljno za ovu kategoriju građana", bio je jasan Fedešin.

U Banjoj Luci postoji i ukrajinsko kulturno umjetničko društvo (KUD) Taras Ševčenko koje postoji već pedeset godina i u najboljim godinama je bilo veoma poznato i popularno po svom djelovanju i u gradu, ali i bivšoj državi.

"Naše društvo će se vratiti u stare prostorije kod gradske arhive i ono se sada renovira. U njemu je došlo do neke reorganizacije i društvo će dobijati na priču u nekom narednom periodu, ali neophodno je da mu grad pomogne jer ono praktično kreće od nule", naglasio je Fedešin.

Budućnost grada su male porodične firme

Fedešin je samostalni privrednik već skoro dvadeset godina i on je mišljenja da težište treba baciti na male porodične firme.

"Mislim da tu postoji šansa da mladi ljudi pokušaju da naprave nešto od svoga života, odnosno da se samozaposle. Pojavom privatnih fakulteta i neracionalnom proizvodnjom visoko obrazovanih ljudi došlo je do ogromnog broja kadra koji imaju bezvrijedne diplome. Ne može biti slučaj da baš svako, bez ikakve selekcije, može završiti fakultet. Mlade ljude treba zainteresovati da postanu dobre zanatlije", rekao je Fedešin i dodao da treba izraditi gradski razvojni projekat koji bi stimulisao mlade da od svog rada i umijeća mogu i pristojno da žive.

"Mišljenja sam da ti projekti ne treba da idu preko, takozvanih razvojih banaka i njihovih kredita, nego razvojnih agencija gdje bi bila manja kamatna stopa. Ta umanjena kamatna stopa bi trebala da daje sredstva za kreditiranje budućih mladih privrednika", objasnio je Fedešin.

Kao sportista Zoran se osvrnuo i na problem sporta u gradu.

"Ono na čemu treba da radimo jeste i rad na edukaciji mladih, a vezano za sport i fizičko vaspitanje. Nedopustivo je da Banja Luka ima ovolike rijeke i bazene, a da mladi ne znaju plivati. Po mojoj informaciji više od pedeset posto mladih ljudi ne zna plivati i ja ću se zalagati da se osnovne škole angažuju i uvedu u školsku aktivnost učenje plivanja već u prvim danima školovanja", naglasio je Fedešin.

Po njegovom mišljenju grad Banja Luka ima velikih potencijala i može da se razvija i kulturno i turistički, ali i privredno, a velika prednost grada je i to što je multietničan te mu ta činjenica daje na još većoj kvaliteti.