U Grabovici obilježena 30. godišnjica od ratnih zločina nad hrvatskim civilima
Poslane su kao i svake godine jednako bolne poruke da se pronađu tijela 17 osoba od 33 hrvatska civila koji su ubijeni u noći s 8. na 9. septembar 1993. godine.
Istaknuto je da se svake godine pravosudnim institucijama upućuju apeli i daju iskazi, ali novih procesa kada je u pitanju Grabovica nema.
Lider HDZ-a i HNS-a Dragan Čović je kazao kako je 30 godina predugo čak i za Bosnu i Hercegovinu.
"Mi svake godine dođemo ovdje, kažemo da moramo profunkcionirati kao pravna država. Upravo na primjeru Grabovica, 33 nevine žrtve zločina koji je imao cilj iseliti i raseliti ono što je hrvatsko na ovim prostorima, ovladati i napraviti unutarnji prostor u BiH, pogotovu u našoj Hercegovini. Mi moramo, kada se njih sjećamo i svih drugih žrtava u BiH u isto vrijem se sjetiti .Previše je stratišta u BiH za koje oni koji su napravili zločine nisu odgovarali. Nisu procesuirani, a optužnice stoje u ladicama, bez obzira uime koga su to radili. Zbog toga se danas treba spomenuti tih ljudi jer su oni ugradili svoju žrtvu u slobodu BiH , a posebno hrvatskog naroda, jer se radi o 33 civila iz naše Grabovice", kazao je Čović.
Ističe da je posebno užasno to što se ni jedan dio ostatak tih ljudi nije mogao naći, zbog toga što zločinci još nemaju hrabrosti priznati zločine i sve što su uradili s tijelima žrtava.
"Ali to je slika Bosne i Hercegovine u ovom trenutku i možda dobar primjer i da pošaljemo poruku svima nama da riješimo problem zločina u Grabovici , trajno i da znamo ko je naredio i izvršio sve te zločine i da možemo pokopati sve žrtve, a time i da pošaljemo poruku, da ni jedna zločin neće imati više smisla u vremenu ispred nas, a jedino tako da se riješ ei svi drugi zločini u BiH", kazao je Čović.
Najmlađa žrtva ovog zločina koji se dogodio 8. i 9. septembra 1993. godine bila je Mladenka Zadro koja je, kada je ubijena u majčinu naručju, imala samo četiri godine, a najstarija žrtva bio je 87-godišnji Marko Marić.
Predsjednik Udruženja hrvatskih stradalnika "Grabovica '93" Josip Drežnjak je podsjetio da je ovo 30. godišnjica i da izumiru ljudi koji čekaju pravdu, a odgovorni ne čine ono što bi trebali da se to konačno riješi.
"Činjenica je da su ključni dokazi u Haagu izostavljeni i nije dokazano istureno komandno mjesto u Jablanici i direktive koje su potpisane na tome isturenom komandnom mjestu", kazao je Drežnjak.
Naglašava da se posmrtni ostaci ne mogu pronaći dok se ne kaže gdje su, jer kako ističe sasvim je sigurno da su sklonjeni i dok se ne pronađu da porodice žrtva neće naći smiraj.
Pred domaćim sudovima u BiH odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubistva, ali niko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i po komandnoj odgovornosti.
Devet godina zatvora dobio je Mustafa Hota, deset Enes Šakrak, a po 13 Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je oslobodio načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića.
U mjestu Grabovica su brojne delegacije, položile cvijeće i zapalila svijeće ispred spomen obilježja, nakon čega je služena sveta misa i održan obred križnog puta.
