U Grabovici obilježena 29. godišnjica od zločina nad 33 ubijenih hrvatskih civila
Najmlađa žrtva ovog zločina koji se dogodio 8. i 9. septembra 1993. godine bila je Mladenka Zadro koja je, kada je ubijena u majčinu naručju, imala samo 4 godine, a najstarija žrtva bio je 87-godišnji Marko Marić.
Predsjednik Udruženja hrvatskih stradalnika "Grabovica '93" Josip Drežnjak je podsjetio da se još uvijek traži 17 tijela stradalih i da na žalost ni nakon 29 godina nema šta novo o tome reći.
"Nijedno tijelo, ni jedna koštica nisu pronađeni, a bol Grabovice baš u tome stoji", kazao je Drežnjak navodeći da nadležne institucije u 29 godina ništa nisu uradile.
Ali kako je kazao, nada se ne smije gubiti, te tvrdi da postoje novi materijalni dokazi i očekuje da ih neko od nadležnih pogleda i ustanoviti jesu li valjani.
Naglašava da se posmrtni ostaci ne mogu pronaći dok se ne kaže gdje su, jer kako ističe sasvim je sigurno da su sklonjeni i dok se ne pronađu da porodice žrtva neće naći smiraj.
"Mi odavde uvijek šaljemo poruke mira i pomirenje, jer nam je živjeti zajedno i ne možemo drugačije.Trebamo se svi otvoriti jedni prema drugima a ovi u sudu i tužilaštvu raditi svoj posao", poručio je Drežnjak iz Grabovice.
U Grabovici je prije rata bilo 50 domaćinstava, a danas ljudi dolaze za vikende, ali niko da bi stalno živio u tom mjestu.
Život za preživjele je, kako je naglasio, zaustavljen i samo se može nastaviti pronalaskom posmrtnih ostataka svih žrtava i privođenjem odgovornih pred lice pravde.
Pred domaćim sudovima u BiH odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubistva, ali nitko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i po zapovjednoj odgovornosti. Devet godina zatvora dobio je Mustafa Hota, deset Enes Šakrak, a po 13 Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je oslobodio načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića.
U mjestu Grabovica su brojne delegacije, među kojima i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, položili cvijeće i zapalila svijeće ispred spomen obilježja, te je služena sveta misa i održan obred križnog puta.
