U BiH pronađeno 22.000 nestalih, ali neki nikad neće biti nađeni
Ono što se radi u ICMP-u, između ostalog, služi i za dokazivanje zločina i ostvarenja pravde, pomoć porodicama da napokon sahrane svoje najmilije, da žrtve ne budu samo broj, već da imenom i prezimenom budu identifikovane i svjedoče najvećem zločinu počinjenom nakon Drugog svjetskog rata.
"ICMP je jedan od učesnika procesa potrage za nestalima i njihove identifikacije, kojeg vode država i njene institucije.nemamo nikakvu ovlast nad ovim procesom. Mi smo tu da pomognemo vlastima BiH da se pronađu žrtve. Od početka prikupljanja krvnih uzoraka od porodica nestalih do danas smo prikupili 89.489 krvnih uzoraka. Sve te porodice su bile saglasne da mi, u njihovo ime, pokušamo pronaći identitet njihovih nestalih, poređenjem DNK profila koje ekstraktujemo iz uzorka kosti koje dobijamo od lokalnih institucija nadležnih za proces identifikacija, sa profilima DNK iz krvi članova porodice. Institut za nestale osobe BiH je ključna instanca u svemu ovome. Većinu uzoraka i dobijamo od Instituta, na kraju oni i informišu porodice o identifikaciji. Zapravo, ICMP ne radi identifikacije već podudaranje između profila DNK krvnih i koštanih uzoraka, koje sa vjerovatnoćom od 99,95 posto ukazuje da smo pronašli podudaranje genetskog koda za dvije osobe. Uz ostale podatke, koje kod sebe ima doktor sudske medicine, može se reći da je određena osoba pronađena", kaže u razgovoru za Sarajevo-x.com Jasmin Agović, službenik za medije ICMP-a.
Dijelovi jednog skeleta u nekoliko grobnica
Jedan od najvećih problema prilikom pronalaženja i identifikacije nestalih osoba u BiH je i to što su njihovi posmrtni ostaci često premještani iz grobnice u grobnicu pa se dijelovi jednog skeleta često nalaze i na nekoliko lokacija. Ovo je najviše izraženo u Srebrenici, gdje je mnoštvo kostiju izmiješano. Poznato je da su nakon pogubljenja tijela zakopavana u grobnice, a nakon što se saznalo gdje se one nalaze, tijela su premještana i teškom mašinerijom kidana.
"Naš posao je bio najteži kada je u pitanju Srebrenica, upravo zbog toga što je trebalo sastaviti dijelove jednog tijela iz nekoliko grobnica. Ta tijela nikada ne bi mogla biti identifikovana i sklopljena bez angažmana naših stručnjaka, antropologa, osteologa, arheologa i metode DNK analize. To je još uvijek problem u Srebrenici, gdje imamo nekoliko stotina tijela, tačnije dijelove skeleta, koje smo uspjeli povezati sa DNK profilima porodica, ali nema cijelog skeleta ili većeg dijela skeleta, pa neke porodice ne žele prihvatiti identifikaciju. Reći ću vam primjer kada je udaljenost između dvije od četiri lokacije na kojima su zakopani dijelovi jednog tijela bila 17,2 km zračne linije, a cestom je to sigurno dvostruka udaljenost. U Srebrenici smo imali 'forenzičku slagalicu', gdje su antropolozi sa nekoliko lokacija sastavljali skelet jedne osobe. Vrlo često je nemoguće sastaviti cijeli skelet, jer je teško ekstraktovati DNK profile iz sitnih kostiju. Međutim, uprkos svim poteškoćama, uspjeli smo pronaći podudaranje DNK za 6.669 od procijenjenih 8.100 žrtava", ispričao nam je Agović.
ICMP još uvijek radi na prikupljanju krvnih uzoraka na poziv porodica ili tako da porodice dođu k njima u bilo koji od centara. U Međunarodnoj komisiji za nestale osobe kažu da je većina porodica nestalih do sada dala krv, ali da postoje i oni koji to nisu učinili iz različitih razloga. Porodice koje imaju srodnike koji se vode kao nestale osobe mogu i dalje kontaktirati ICMP (Telefon: 033 280 800) kako bi dali uzorak krvi, a one koje su to uradile na stranici ICMP-a mogu provjeriti dokle je stigao proces identifikacije i da li ICMP ima dovoljno krvnih uzoraka srodnika ili prijaviti nestalu osobu.
Nema potpune implementacije Zakona o nestalim "Na kraju rata u BiH je procijenjeno da ima oko 30.000 nestalih, vjerovatno ubijenih. Od toga je do danas identifikovano više od 22.000 osoba. Nekih 8.000 i više je identifikovano putem klasičnih metoda, odnosno do 2001. kada je počela identifikacija zahvaljujući DNK analizi. Zaključno sa 17. februarom, putem DNK analize je u BiH pronađeno i identifikovano 13.835 osoba. ICMP kao međunarodna organizacija koja djeluje globalno, na osnovu svog iskustva može reći da je BiH zemlja koja je napravila najveći uspjeh po pitanju traženja i identifikovanja nestalih u postkonfliktnom periodu. Recimo ICMP vrlo teško radi u zemljama iz južne Amerike, gdje je vrlo teško pokrenuti taj proces", kaže Agović.
ICMP također pomaže i u kreiranju zakonodavnih odredbi u vezi sa rješavanjem pitanja nestalih osoba te putem grantova pomaže rad udruženja porodica nestalih osoba. Zakon o nestalim osobama u BiH, iako je stupio na snagu 2004. godine, još uvijek nije implementiran u potpunosti. Naročito je izostala njegova primjena kada je u pitanju formiranje Fonda za pomoć porodicama nestalih. On nije osnovan niti aktiviran, iako je porodicama Zakonom zagarantovano da će po tom osnovu dobivati pomoć od države.
Dokazi u procesuiranju ratnih zločina
ICMP domaćim i međunarodnim sudovima obezbjeđuje stručna tumačenja svojih metoda identifikacije i ustupa druge naučne dokaze u procesuiranju ratnih zločina. "Pružanje dokaza o DNK identifikacijama se vrši uz pismenu dozvolu svih članova porodice koji su dali krv. Formalno, ovo je vjerovatno prvi put da se ovakvi dokazi koriste u procesuiranju ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida", pojašnjava Agović.
U DNK labolatorijama ICMP-a trenutno radi 27 zaposlenih analitičara, od toga je 25 bh. državljana. Inače, laboratorijski sistem se sastoji od laboratorija u Sarajevu i Banjoj Luci, s tim da se u banjalučkoj laboratoriji pripremaju koštani uzorci za daljnji proces, a u Sarajevu se procesuiraju koštani uzorci, kao i krvni uzorci članova porodica nestalih osoba. Također, u Tuzli se radi priprema koštanih uzoraka, oni se tamo zaprimaju i ulaze u bazu, tamo je smještena i baza podataka o nestalim osobama, kao i softverski centar u kojem se radi podudaranje.
"Kada je u pitanju kapacitet laboratorija, on je vrlo velik, i to je ono što nas razdvaja od ostalih laboratorija koje se bave ovim tipom forenzičkog testiranja. Mi možemo u jednom danu procesuirati 55 koštanih uzoraka, s tim da, ukoliko je to potrebno, broj možemo uvećati na 110 za kraći vremenski period. Isto važi za krvne uzorke, kojih dnevno možemo analizirati 88 a po potrebii uduplati ovaj kapacitet", kaže Ana Bilić, zamjenica šefa ICMP-eve DNK laboratorije, i dodaje da se s obzirom na broj ovih uzoraka koji se mogu procesuirati u jednom danu radi o najproduktivnijoj laboratoriji u svijetu.
Identifikacija žrtava prirodnih nesreća
Baza podataka koja postoji u laboratorijama ICMP-a sadrži 90.000 profila DNK koji pripadaju članovima porodica 30.000 nestalih osoba sa Zapadnog Balkana.
"Do sada su u BiH pronađene i identifikovane dvije trećine nestalih osoba. Ako imate u vidu ukupni broj nestalih osoba, onda je to impresivno, jer ne postoji zemlja u svijetu koja je to postigla. Inače, traženje i identifikacija osoba nestalih kao rezultat rata na nekom prostoru nikad ranije nije rađena na ovakvom nivou. Osim učešća u traženju i identifikaciji ovih žrtava, u okviru ICMP-evog DVI programa (identifikacija žrtava prirodnih katastrofa i nesreća), učestvovali smo u identifikaciji žrtava cunamija na Tajlandu 2004. godine, žrtava uragana „Katrina“, identifikaciji norveških vojnika iz Drugog svjetskog rata... To se sve radilo ovdje u BiH. Ono što je bitno je da smo mi koristili provjerene naučne metode, koje su usavršili naši stručnjaci ovdje a sistem je akreditovan po međunarodnom standardu ISO 17025", kaže Bilić.
Ovim procesom identifikacije, koji se odvija u laboratorijama, žrtve dobivaju ime i prezime i nisu više samo statistika, broj, oznaka pod kojom se vode skeletni ostaci iz neke grobnice.
Podsjetimo, ICMP je osnovan na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona 1996. godine, nakon samita G-7 zemalja održanog u Lionu, u Francuskoj. Ova organizacija se finansira kroz dobrovoljne priloge, donacije i doprinose vlada Kanade, Češke, Danse, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Vatikana, Švedske, Švicarske, Turske, Velike Britanije, SAD-a i Evropske Unije. Fondacija "Charles Stewart Mott" finansira specijalni projekt usmjeren na jačanje udruženja porodica nestalih, a operativni sistem i softver je donirao Microsoft. Sjedište ICMP-a je u Sarajevu, a kancelarije ima i u Iraku (u Bagdadu i Erbilu) te na Kosovu.
ICMP je također radio identifikacije u Hrvatskoj, kao i na Kosovu i Srbiji. Angažman ICMP-a je nekoliko puta zatražio i Interpol, kojem još uvijek pružaju usluge u cijelom svijetu. "Interpol, svjetska policijska organizacija, potpisala je sa nama protokol o saradnji s razlogom što su naši kapaciteti veći od bilo koje druge komercijalne laboratorije i što određene vrste analiza možemo uraditi u kratkom roku", kaže Agović.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
