{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tvrđava Kastel: Čuvar grada na Vrbasu odolijeva vremenu

A
19.4.2014. u 11:05
6
19
Tvrđava Kastel: Čuvar grada na Vrbasu odolijeva vremenu
6
Banja Luka, krajiška ljepotica, grad smješten na obalama Vrbasa koji plijeni svojim zelenilom i brojnim alejama u isto vrijeme ima malo toga što turistima može ponuditi kao dio priče o svojoj prošlosti.
Decenije urbanističkog razvoja, potom katastrofalni zemljotres 1969. godine i na koncu posljednji rat, kada je pod naletom etničke mržnje rušenjem svih vjerskih i kulturno historijskih spomenika bošnjačkog naroda izvršen klasični urbicid, preživjela je jedino tvrđava Kastel.

 Kastel je najstariji historijski spomenik u Banjoj Luci, o čemu svjedoče ostaci neolitskog gradinskog naselja koji su upravo pronađeni na njenom prostoru.

Smješten u  središnjem dijelu grada, koji dominira lijevom obalom Vrbasa, u prošlosti Kastel je bio jako vojničko utvrđenje i štitio je kotlinu Vrbasa od neprijateljskih naleta.

O vremenu nastanka ovog objekta ne postoje pouzdani podaci. Međutim, mnoge okolnosti upućuju na zaključak da se upravo tu nalazilo rimsko naselje Castra. Rimljani su bili izloženi čestim nasrtajima varvarskih naroda, a imali su svakako dovoljne jake razloge da brane cestu koja je prolazila kotlinom Vrbasa.

U prilog ovakvim tvrdnjama idu i arheološki nalazi koji su pronađeni na prostoru današnjeg Kastela, poput antičkog  žrtvenika.

U bosanskoj srednjovjekovnoj državi postojao je Vrbaški grad, koji se po jednoj pretpostavci nalazio na mjestu današnjeg Kastela.

Intenzivna izgradnja Kastela počinje u pretposljednjoj deceniji XV vijeka, za vrijeme Turske  vladavine, kada  Ferhad-paša Sokolović,  pored ovog utvrđenja, gradi i niz drugih objekata, poput nadaleko čuvene džamije Ferhadije.

Ferhad-paša na mjestu današnjeg Kastela prvo gradi svoju utvrđenu tophanu (arsenal), da bi, desetak godina kasnije, tophana prerasla u pravi utvrđeni grad sa kulama i tabijama, koji se neprestano dograđivao.

Tvrđava ali i grad Banja Luka posebno dobijaju na značaju za vrijeme ratova Austro-Ugarske i Osmaanskog carstva kao važan geostrateški centar.

Posljednjih dvadesetak godina zidine i kule  rapidno su propadale i urušavale se, pa je Kastel, samo tokom dva ljetna mjeseca živio zahvahuljući entuzijazmu kulturnih radnika koji su njegovu ljetnu pozornicu i ukupan središnji ambijent koristili za održavanje pozorišnih predstava,  Demo Festa i Kratkofila, a prije dvije godine nekoliko dana u okviru Sevdah festa mnogobrojni Banjalučani uživali su slušajući sjajne izvođače sevdalinke, uključujući i Amiru Medunjanin.

Nebriga o najvećem i najstarijem kulturnom znamenju grada pravdala se nedostatkom novca, i ko zna koliko bi to trajalo da prošle godine iz pretpristupnih fondova Evropske unije nisu odobrena sredstva za revitalizaciju Kastela.

Kakao ukupna površina kompleksa Kastel iznosi 48.000 kvadratnih metara, a njene bedeme čine devet bastiona i dvije kapi-kule u sklopu bedema obnova će se vršiti u devet etapa.

U ljeto prošle godine počela je  obnova cjeline 9, odnosno prve faze na ovoj tvrđavi za koju je odboreno 2,5 miliona eura, dok je za  cjelinu 2, EU  također izdvojila dodatnih 1,13 miliona eura.

Iako će do konačne revitalizacije Kastela proći još dosta vremena, ono što je do sada urađeno već je dovoljno da pokaže kako će moćno  izgledati, kada u punom sjaju ova trđava pokaže svoje lice.


Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: