Tuzlanski kanton otklanja diskriminaciju gluhih osoba, institucije će im se morati prilagoditi
Gluhe i nagluhe osobe nerijetko se nalaze oko nas, a da s njima nismo u mogućnosti ostvariti komunikaciju, prije svega zbog izostanka tumača znakovnog jezika. Pripadnici ove kategorije nailaze na brojne barijere zbog koji se osjećaju izolovanim od ostatka društva.
Iako mogu u potpunosti biti društveno korisni, njihov značaj društvo u pravoj mjeri još uvijek nije prepoznalo. Zakon o znakovnom jeziku je na državnom nivou donesen 2009. godine, a u Sarajevskom kantonu dvije godine kasnije.
Tuzlanski kanton uskoro bi trebalo postati drugi koji će uvesti znakovni jezik u institucije, što će značiti i dodatnu integraciju gluhih i nagluhih osoba jer će njihova komunikacija biti olakšana posredstvom tumača znakovnog jezika.
Inicijator kreiranja zakona je tuzlanski specijalista otorinolaringologije i skupštinski zastupnik Šekib Umihanić, koji ističe da je još prije 20 godina u Klinici za bolesti uha, grla i nosa, Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli počelo izvođenje procedure snimanja sluha bebama.
Kako navodi, riječ je o proceduri koja ima za cilj što ranije utvrđivanje nagluhosti i gluhoće, a kako bi se moglo pravovremenom hirurškom intervencijom, odnosno ugradnjom kohlearnog implantata, pomoći gluhoj djeci.
"Do sada smo uradili 59 operacija kohlearne implantacije, a rehabilitacija sluha u tih pacijenata je dala dobre rezultate. To znači da su ti pacijenti, iz stanja sa znatnim stepenom invalidnosti i radnog ograničenja, osposobljeni i uključeni u normalan život koji podrazumijeva uobičajenu komunikaciju, obrazovanje, izbor profesije i tako dalje", kaže Umihanić za Klix.ba.
Međutim, kvalitetno zakonsko rješenje svakodnevnih komunikacijskih problema gluhih osoba u našem kantonu do sada nije urađeno.
"S obzirom na moju profesionalnu orijentaciju otorinolaringologa, obavio sam brojne konsultacije s pacijentima, zatim sa članovima udruženja nagluhih i gluhih osoba općina, gradova i TK, kao i sa kolegama sa Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, u pogledu izrade zakona o upotrebi znakovnog jezika na Tuzlanskom kantonu", dodaje Umihanić.
Zakonom o upotrebi znakovnog jezika koji će uskoro biti upućen u redovnu proceduru usvajanja u Skupštini TK, definisat će se i propisati pravo gluhih osoba na upotrebu znakovnog jezika pred organima i institucijama.
Također, trebala bi se definisati procedura te način stjecanja statusa gluhe osobe, evidencija i iskaznice za gluhe osobe, posebna prava na tumača znakovnog jezika za đake i studente, evidencija i iskaznice za tumače znakovnog jezika i druga pitanja vezana za prava gluhih i nagluhih osoba.
"Između ostalih odredbi zakona koje su važne za svakodnevni život i aktivnosti gluhih osoba, zakonom o upotrebi znakovnog jezika će regulisati pomoć gluhim osobama u hitnim situacijama. U cilju obezbjeđivanja pomoći u tim situacijama, organi i institucije kantona koji obavljaju poslove hitne pomoći, policije, vatrogastva, hitne intervencije u oblasti komunalnih djelatnosti i slično, dužni su obezbijediti i javno objaviti odgovarajuće brojeve za primanje SMS poruka za hitne pozive gluhih osoba. Organi i intitucije kantona koji u svom radu koriste zvučna obavještenja za korisnike usluga, dužni su obezbijediti istovremeno prikazivanje tih obavještenja i na displeju", pojašnjava Umihanić.
Zakon obuhvata i naredbu da svi javni RTV servisi moraju za sve informativne i obrazovne emisije obezbjediti znakovnog tumača ili prateći tekst. Prema procjenama predsjednika Skupštine TK Žarka Vujovića, zakon bi mogao biti usvojen za dva do tri mjesca.
"Smatramo da će se time otkloniti jedan vid diskriminacije prema ovoj populaciji. Svaki put kada se otklanja diskriminacija prema određenoj grupi, to je značajno i za društvo i za Tuzlanski kanton. Što se tiče procedure, u najbržem roku će zakon doći na dnevni red Skupštine TK", dodao je Vujović.
S druge strane, Savez udruženja gluhih i nagluhih osoba TK ima obavezu sačiniti registar članova i tumača znakovnog jezika te prijaviti u resorno ministartsvo.
"Drago mi je da se konačno stvorila prilika za donošenje jednog ovakvog zakona. Mi smo se godinama borili, pokušavali smo to predložiti, ali nismo nailazili na razumijevanje. Kod ostalih osoba s invaliditetom postoje brojne druge barijere, dok je kod gluhih i nagluhih osoba najveća ona koja se odnosi na komunkaciju. Uz tumače ćemo pomoći gluhim osobama da svoj svakodnevni život provedu blagovremeno informisani, što trenutno nisu u mogućnosti", kaže Veselin Jokić, predsjednik Saveza gluhih i nagluhih Tuzlanskog kantona.
Njegovo mišljenje dijeli i predsjednik Udruženja gluhih i nagluhih iz Živinica Edis Adrović.
"Ovaj zakon bi nama gluhima u velikoj mjeri pomogao i olakšao svakodnevnu komunikaciju, jer ćemo na takav način dobiti tumača znakovnog jezika. Nadam se da će Skupština Tuzlanskog kantona usvojiti ovaj zakon što prije te da će gluhi imati pravo na tumača, ali i ostvarivanje svih ostalih potreba", naglašava Adrović.
Tačan broj gluhih i nagluhih osoba u našoj zemlji nije poznat, zbog nepostojanja jedinstvenog registra. Također, ova populacija ima velikih problema u obrazovanju te prilikom pronalaska posla, a prema riječima tumača znakovnog jezika, uz dobar kurs ovaj jezik svako od nas može naučiti za šest mjeseci.
