"Naše krivično zakonodavstvo ne poznaje kategoriju trgovine djecom, a takvih slučajeva ima i bit će. Imamo slučaj gdje je otac prodao svoje dijete za 5.000 eura. Dobio je 2.500 eura, a kada nije dobio drugi dio obećanog novca slučaj je prijavio policiji. Čovjek koji je kupio dijete nakon toga je slučaj prijavio Centru za socijalni rad i tražio povrat svog novca", navodi Bajramovićeva.
Zbog toga je, ističe ona, neophodno uskladiti naše zakonodavstvo sa evropskim. S tim u vezi je Udruženje "Zemlja djece" u povodu Međunarodnog dana djeteta organizovalo potpisivanje peticije kojom se traži usklađivanje zakona, poštivanje kaznene politike, odnosno zabrana uvjetnog otpusta, pomilovanja ili amnestije u slučajevima seksualnog nasilja nad djecom, sačinjavanje baze podataka s imenima i prezimenima počinilaca, zabrana rada u organizacijama i ustanovama koje imaju kontakt s djecom nakon što počinioci takvih krivičnih djela odsluže kaznu i obavezna psihosocijalna rehabilitacija počinilaca, jer podaci govore kako 70 posto njih nakon odslužene kazne počine isto djelo.
"Ponavljam kako je seksualno nasilje nad djecom u porastu, a dobna granica se smanjuje. Imamo slučaj u kojem je nedavno zlostavljana dvogodišnja djevojčica. Sve veći broj djece živi u ekstremnom siromaštvu, skloni su skitnji i prosjačenju. Od 38 slučajeva trgovine ljudima u BiH, čak 19 se odnosi na trgovinu djecom. Ali, mi u krivičnom zakonodavstvu nemamo tu kategoriju, a takvi slučajevi se zavode pod krivično djelo zanemarivanje djece. Ukoliko uskladimo zakonodavstvo s evropskim imat ćemo veći broj procesuiranih slučajeva ekonomske i seksualne eksploatacije djece", kaže Bajramovićeva.
Na koncu, podsjetila je kako kazna za počinjene bludne radnje nad djecom iznosi do godinu dana zatvora, a za silovanje je maksimalna kazna pet godina zatvora.
