Tužba Pramoda Mittala BiH sve više košta, jučer je izdvojeno do 800.000 KM za pravni tim
Tako je Vijeće ministara BiH jučer na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, donijelo je odluku o izvorima finansiranja obaveza u svrhu vođenja međunarodnog investicijskog arbitražnog postupka u predmetu tužbe Pramoda Mittala, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara BiH odobrilo je do 800.000 KM iz budžeta s ciljem zaštite pravnih i imovinskih interesa BiH u ovom arbitražnom postupku.
Sredstva su namijenjena za angažiranje specijaliziranog advokatskog ureda za vođenje međunarodnih investicijskih sporova koji će izabrati Pravobraniteljstvo BiH kako bi zajedno zastupali Bosnu i Hercegovinu u ovome arbitražnom postupku, kao i za plaćanje depozita za rad arbitražnog tribunala te angažiranje pravnih i financijskih vještaka.
Podsjetimo, Arbitražni postupak je pokrenut shodno odredbama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija sukladno arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovinsko pravo iz 1976. godine, a u vezi s ulaganjem tužitelja u poduzeće Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL d.o.o. Lukavac).
Ranije je Vijeće ministara BiH upozorilo vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona na njihove obaveze koje proizlaze iz članka 29. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih ugovora u vezi sa zaključivanjem modificiranog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u vezi s arbitražnim postupkom u predmetu GIKIL d.o.o. Lukavac.
Pozadina priče
Pojašnjenja radi, lukavački GIKIL je nastao spajanjem KHK Lukavac i Global infrastructure Holdings Ltd, a nakon određenih izmjena ugovora kao suosnivač naveden je Global Steel Holdings Ltd (GSHL). U cijeloj priči, Vlada TK je 2003. godine, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa GSHL-om i dala mu na upravljanje svoj udio u zajedničkoj kompaniji GIKIL.
GSHL je dobio većinska upravljačka prava, ali, prema ranijim tvrdnjama Vlade TK, nikada nije ispunio svoje obaveze iz ugovora, koje su se odnosile na ulaganje u zajedničku kompaniju, dok je KHK sve obaveze po istom osnovu ispunio. GSHL je po ugovoru dobio 51 posto upravljačkih prava, iako KHK ima udio od 67 posto, kada se gleda kapital kompanije.
GSHL je kompanija u likvidaciji, a na njenom čelu se nalazio nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a Pramod Mittal, koji je u ljeto 2019. godine uhapšen u Lukavcu pod izuzetno teškim optužbama da je kreirao kriminalnu grupu koja se bavila izvlačenjem okvirno 21 miliona KM iz bh. kompanije.
Kada je riječ o bh. strani priče, Mittal i njegovi saradnici, odnosno GSHL su isključeni iz priče u GIKIL-u, a na osnovu sudskih odluka, odnosno tužilačkog prijedloga koji je usvojen.
Naime, nakon hapšenja Mittala i njegovih saradnika, oni su pušteni na slobodu, a u rješenju je naznačena i mjera zabrane koja se odnosi na bavljenje pozivom u GIKIL-u. Sve ostalo je osigurano jemstvom od tri miliona KM i 21 milionom maraka imovinsko-pravnog zahtjeva.
Mittal navodno tuži BiH zbog kršenja Sporazuma između BiH i Vlade Republike Indije, koji se zove BIT.
Kompanija GSHL je ušla u "poslovni tal" sa kompanijom KHK koju je zastupala Vlada Tuzlanskog kantona tako što su preuzeli vlasništvo nad GIKIL-om. Mittal sada smatra da je prevaren, s obzirom da je on jedini sve vrijeme ulagao u kompaniju, a GSHL i Mittal su dali garancije kada je nastupila velika ekonomska kriza, bez kojih bi se kompanija ugasila, dok je Vlada TK samo crpila finansijsku korist.
A kada je GIKIL počeo da ostvaruje pozitivne finansijske rezultate - maknuli su Mittala iz cijele priče i imenovali sve svoje predstavnike u Nadzorni odbor i upravu GIKIL-a, većina njih su članovi SDA stranke, iako je Ugovorom i Statutom Društva definisano da KHK imenuje dva člana nadzornog odbora, a GSHL 3 člana.
Primjer u Nigeriji
Mittal sada smatra da je za sve kriva Vlada TK, a samim tim i država Bosna i Hercegovina koju tuži.
Zanimljivo je, međutim, da je Mital vodio sličan postupak protiv Nigerije. Mittal je imao određene poslove koji su navodno propali zbog lokalne korupcije.
Nakon toga, Mittal se odlučio na arbitražni postupak vrijedan čak 5 milijardi dolara. Država Nigerija je tada pristala na nagodbu i odlučila platiti Mittal-u 500 miliona dolara.
