{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tanja Fajon: Rekonstrukcije vlada u BiH su jasan znak političke krize

3.10.2012. u 08:14
30
0
Tanja Fajon: Rekonstrukcije vlada u BiH su jasan znak političke krize
30
Poslanica Naprednog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu (EP) Tanja Fajon u intervjuu za portal Klix.ba govori o stalnim rekonstrukcijama vlada u BiH, kredibilitetu naše zemlje u EU, poziciji BiH nakon ulaska Hrvatske u EU, vehabijama i vjerskom fundamentalizmu...
Tanja Fajon
Tanja Fajon

Kako komentarišete stalne rekonstrukcije vlada na svim nivoima u BiH?

Kad se u nekoj zemlji vlade neprestano rekonstruiraju i kad nema napretka i nikakvog dogovora među strankama i političarima, to je jasan znak političke krize. To je u BiH permanentno stanje, koje ruši državu, institucije i vjeru građana u političare i promjene. BiH je u tom trenutku dokaz da među političarima nema političke volje za promjenama, nema snage za korake naprijed, kako bi zemlja mogla predstavljati neku funkcionalnu cjelinu. Mislim da građani to znaju i to pamte. Ali tu je i drugo pitanje, zašto do takvih blokada uopće dolazi, to je funadamentalni problem.

Koliko je kredibilitet BiH među parlamentarcima EU narušen?

Unutarnjim političkim manevrima političari u BiH dokazuju da nisu sposobni za tzv. mišljenja "out of the box". Znači, važnija je unutarnjopolitička situacija, onesposobiti političke protivnike po svaku cijenu, kao i raditi ono za što su ih građani izabrali. To je problem i to se iz vana ne percipira dobro.

Da li BiH ima političare koji ovu zemlju mogu voditi naprijed?

Vjerovatno ne očekujete konkretna imena, i onako teško komentiram unutarnopolitičku situaciju u BiH, ako se ne veže na evropske integracije i evropski put BiH. Vjerujem da ima nadarenih osoba, osoba koji žele preći preko zidova iza kojih su se smjestili političari da tamo mogu "obrađivati svoju bašticu". Vaša zemlja ima potencijal i znanje, treba ga samo iskoristiti.

Izjavili ste kako vehabizam i fundamentalizam mogu naštetiti ugledu naše zemlje. Koliko su ove dvije stvari do sada nanijele štete i kako se boriti protiv toga?

Vehabizam nije tip islama koji je u BiH ukorijenjen, nego je baš BiH ono područje zapadnog Balkana gdje stoljećima vlada veoma otvoren islam, pluralan, tolerantan i sekularan. BiH je stoljećima bilo najtolerantnije područje, gdje su katolici, muslimani, pravoslavci i jevreji mirno živjeli jedni uz druge, bez eskalacija nasilja među vjerskim zajednicama. Mislim da vehabizam u BiH nipošto nije prisutan u obliku u kojem bismo bi ga trebali shvatati kao prijetnju opstanku države i miru u regiji.

Hrvatska naredne godine postaje punopravna članica EU. Koliko će BiH imati koristi od ovoga, a koliko štete?

BiH će u julu 2013. postati direktni susjed EU. To će, naravno, utjecati na državu, pogotovo u trgovini, uvozu i izvozu proizvoda. Ne radi se o izolaciji BiH, ni u kom smislu. Ja očekujem da će Hrvatska svojim iskustvom pomoći BiH ka napretku u procesu integracija. EU zahtijeva konkretne i jasne standarde koje treba poštovati. I to je sve. Ali to bi BiH morala razumjeti na drukčiji način, ne u smislu koliko ćemo mi imati od toga štete, naprotiv, to bi moralo dati zamaha državi, da se opet okrene na evropski put, da stigne te standarde. To je jedina opcija, koja nema alternative.

Šta mislite o gradnji Pelješkog mosta i koje su smjernice za rješavanje ovog spora između Hrvatske i BiH?

To je stvar dogovora između Hrvatske i BiH, uz pomoć Evropske komisije. Vjerujem da će se postići dogovor koji će zadovoljiti sve strane. Hrvatska treba teritorijalni integritet kad uđe u EU. Kako to postići stvar je dogovora među vladama. Naravno, BiH tu ima i vlastite interese, koje treba poštovati. Službe EU i vlade baš u ovom trenutku traže rješenje na temelju dogovora u Briselu između BiH, Hrvatske i Evropske komisije.

Jedna ste od najzaslužnijih osoba za ukidanje viznog režima BiH i građani ove zemlje su vam veoma zahvalni. Koliko je on danas ugrožen i postoji li mogućnost da bude suspendovan?

Ugrožen je onoliko koliko zemlja ne poštuje mjere. Brine me veliki broj lažnih azilanata iz BiH, osobito u Švedskoj, Njemačkoj i Belgiji. Ne želim prijetiti, ali situacija u EU danas stvara pritiske i tamo gdje ne bi smjela kad je u pitanju sloboda kretanja. Evropski parlament je trenutno još u fazi pregovora sa Vijećem i Evropskom komisijom o promjenama direktive 539/2001. Ovaj prijedlog predviđa tzv. mehanizam za privremenu suspenziju bezviznog režima, naprimjer za pola godine, u slučaju znatnog povećanja broja aplikacija za traženje azila u državama EU.

Srbija je na posljednjim općim izborima dobila novog predsjednika Tomislava Nikolića. Koliko se on razlikuje od Borisa Tadića i da li je njegovim odabirom Srbija otišla korak naprijed ili nazad?

Novi predsjednik Republike Srbije i nova Vlada obavezali su se evropskom putu i reformama, kako bi što prije dobili datum za početak pregovora. U kojem smjeru je Srbija napravila korak, da li je to nazad ili naprijed, to će pokazati vrijeme. Obično rad vlade mjerimo nakon prvih 100 dana. Premijer Dačić je kazao da će Vlada raditi sve za stabilnost u regiji. A bitni su rezultati. Prva će ocjena biti već 10. oktobra, kad će Komisija predstaviti izvješća o napretku, a poslije toga, do kraja godine, dodatan napredak i spremnost Srbije ocijenit će još Evropski parlament.

Uskoro će lokalni izbori u BiH. Da li imate neku poruku za Bosance i Hercegovce?

Birači uvijek biraju po svojoj savjesti i ne želim utjecati na bilo koga, ni preferirati kandidate. Nadam se samo da će izabrani političari raditi u ime građana i za bolju budućnost svih.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: