Problem gledati trojako
27

Stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović pojasnio može li Ustavni sud BiH raditi bez sudija iz RS-a

M. G.
Nedim Ademović (Foto: T. S./Klix.ba)
Nedim Ademović (Foto: T. S./Klix.ba)
Poznato je da i posljednji (drugi) sudija iz RS-a, Zlatko Knežević, odlazi iz Ustavnog suda BiH s krajem 2023. godine. Uz nedostatak još dvoje federalnih sudija (penzionisani su prethodno sudije Mato Tadić i Miodrag Simović) Ustavni sud BIH ostaje sa troje domaćih i troje inostranih sudija, ukupno šest od devet.

S obzirom da je Ustavni sud BiH osnovna i jedina institucionalna sila koja čuva državni suverenitet i integritet, te njenu nezavisnost, a u što smo se mogli uvjeriti u zadnjih 10-ak godina, postavlja se pitanje kakva je perspektiva budućeg rada ovog suda.

Problem, kako navodi stručnjak za ustavno pravo dr. Nedim Ademović, treba posmatrati trojako: pravno, tehnički i politički.

"Pravno gledajući, nedostatak troje domaćih sudija ne bi trebao da bude prepreka za rad Ustavnog suda BIH. Prema Ustavu BiH, da bi sud radio, potrebno je minimalno pet sudija, bez obzira odakle su, iz BiH ili inostranstva. Ustav BiH ne predviđa bilo kakve etničke ili entitetske, ili bilo koje druge kondicionalitete za rad ili donošenje odluka. Pet sudija je minimalni broj da kvorum za rad i kvorum za donošenja odluka bude zadovoljen. Prema tome, postojećih šest sudija apsolutno je dovoljno da sud može raditi", navodi Ademović.

Unutrašnja struktura rada

Kako je dodao Ademović, činjenica da pravila Ustavnog suda BiH mogu predviđati unutrašnju strukturu rada ili postupke koji trenutno ne mogu u cijelosti biti ispoštovani zbog postojanja samo ovih šest sudija (i njihovog rasporeda), ne bi trebao biti problem.

"Naime, prema Ustavu BiH, Pravila usvaja najmanje pet sudija. Postojećih šest sudija mogu i, smatram, imaju obavezu da preispitaju da li sud, u smislu unutrašnje strukture i nadležnosti, može ostati funkcionalan. Ako ne, Ustavni sud BiH mora prilagoditi svoja Pravila. Ono što Pravila ne mogu promijeniti jeste ustavnopravni princip da kvorum za rad čini najmanje pet sudija. Naravno, netko će reći da bez sudija iz RS Ustavni sud BiH nema puni legitimitet, bez obzira što može raditi po Ustavu BIH. Čak i da je takav prigovor politički opravdan (a, nije), moramo dati odgovor na pitanje zbog čega u Ustavnom sudu BiH nema sudija iz ovog entiteta. Odgovor leži u činjenici da sama RS vrši opstrukciju imenovanja novih sudija. Prema tome, takav prigovor je apsolutno nelegitiman i nema nikakav značaj", dodaje Ademović.

Uložiti više truda

Tehnički gledano, naglašava on, rad Ustavnog suda BiH sa šest sudija je otežan i to je istina.

"S jedne strane, s manje sudija morate uložiti više truda da imate isti rezultat kao s više sudija. S druge strane, u plenarnim sazivu, kada je Ustavni sud popunjen u cijelosti, sa devet sudija, dovoljno je pet glasova da se usvoji neka odluku. To je oko 55% sudačkog konsenzusa za odluku. Kada je šest sudija u sazivu, a pet mora donijeti odluku, potrebno je 83% sudačkog konsenzusa. Prema tome, faktičke šanse za odluku su manje. No, činjenica je da sud može raditi", naglašava Ademović.

Podcrtao je da je najveći politički problem.

"Sud bi se morao popuniti do broja devet. No, RS bojkotuje izbor sudija kao vid političkog otpora tog entiteta prema državnim organima i način daljnje državne destrukcije. Osim toga, ovom polugom se želi prisiliti Parlamentarna skupština BiH da se Ustavni sud reformiše u smislu njegove etno-nacionalizacije i uvođenja unutrašnjeg sistema blokada. Time bi predsjednik RS obesnažio jedinu instituciju koja u BiH može delegitimizovati bilo kakav pokušaj separacije RS i daljnje neustavne autonomaške politike. S druge strane, u Federaciji BiH, vodeće etno-nacionalne stranke su naviknute da sudije primarno dijele na 'naše i njihove', sekundarno, na hrvatske i bošnjačke, te, tercijarno, da izbor 'naših' sudija bude pod političkim pokroviteljstvom", ističe Ademović.

Drugim riječima, navodi on, tri malformacije su etablirane u odnosu na evropski standard izbora sudija: autokratizacija, politizacija i etnizacija sudija.

Učešće Trojke u vlasti s HDZ-om

"Učešćem Trojke u vlasti sa HDZ-om došlo je do sukobljavanja ovog starog načina izbora sudija na kojeg HDZ i dalje računa sa pokušajem Trojke da izbor sudija profesionalizira u smislu da se barem biraju sudije koje nemaju bilo kakvu političku hipoteku. Borba protiv autokratizacije i etnizacije nije do sada bila na dnevnom redu", ističe je Ademović.

Prema tome, kako je zaključio Ademović, rad Ustavnog suda BiH jeste otežan, ali nije ugrožen.

"Međutim, bez obzira što Ustavni sud BiH jeste funkcionalan, borba za njegovu punu funkcionalnost je borba za trenutno najvažniju instituciju Bosne i Hercegovine! Razvoj događaja se ne smije prepustiti spontanom toku stvari, jer bi cijena mogla biti previsoka. Ustavni sud BiH mora sebe zaštiti tako što će prilagoditi vlastita Pravila novonastalim datostima, poštujući koliko je moguće principe rada ustavnih sudova u Evropi. Međunarodna zajednica i država moraju izvršiti pritisak da se sudije u entitetima imenuju. „Plan B“, u slučaju daljnje opstrukcije imenovanja, mora postojati, uključujući i politiku daljnjih sankcija za one koji ne žele da izvrše ovu svoju pozitivnu ustavnu zadaću. To se posebno adresira Uredu visokog predstavnika, koji mora biti spreman za akciju „spašavanja“. Nosioci bitnih odluka moraju voditi računa o profesionalizaciji postupka izbora sudija, jer su zadnje dvije i pol decenije pokazale da smo daleko od evropskih standarda. I, konačno, svaka priča o legitimitetu Ustavnog suda BiH mora biti energično odbačena sve dok se izbor sudija opstruiše", zaključio je Ademović.