{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Štete u agraru RS-a ogromne, indirektne će biti još i veće

F
6.9.2012. u 17:59
1
9
Štete u agraru RS-a ogromne, indirektne će biti još i veće
1
Štete u agraru RS-a ogromne, indirektne će biti još i veće
Štetne posljedice suše u ovoj godini u Republici Srpskoj su velike na svim poljoprivrednim kulturama, a najveće na kukuruzu, dok će indirektno štete u stočarstvu biti kumulativne i znatno veće.
Usjevi kukuruza, kojim je u RS zasijano 140.000 hektara, potpuno su stradali na skeletnim zemljištima, tako da su u Lijevče polju i šire, proizvođači kukuruza prinuđeni da usjeve namjenjene proizvodnji zrna siliraju, međutim, kvalitet takve silaže će biti veoma loš.

Prinosi zrna kukuruza tekuće godine prosječno će biti umanjeni za 50-60 posto i vjerovatno neće biti veći od 2,5 t/ha.

Procjena je da će štete izazvane sušom samo na kukuruzu u 2012. godini u poređenju s proizvodnjom iz vremenski povoljnih godina (2004., 2005. i 2006. godina) iznositi od 350-400.000 tona zrna.

„Zbog toga će se javiti deficit od gotovo pola miliona tona zrna kukuruza, a u uvjetima deficita i sadašnjeg velikog rasta njegove cijene u finansijskom smislu štete su velike“, upozoreno je u informaciji Poljoprivrednog instituta RS Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Ovogodišnja suša je štetno uticala na proizvodnju sjemenskog kukuruza, koji je ove godine u RS zasnovan u Banja Luci i Bijeljini, a zbog visoke temperature u vrijeme metličenja, svilanja i oplodnje, čak i na navodnjavanim usjevima oplodnja je jako loša i štete zbog toga su veoma velike.

Međutim, u dolinama rijeka ima veoma dobrih usjeva kukuruza.

Voćarska proizvodnja u 2012. godini je od samog početka pretrpjela velike štete uzrokovane kasnim proljetnim mrazem koji je u glavnom voćarskim rejonima nanio velike štete u voćnjacima.

Najveće štete su u zasadima jabučastog i koštičavog voća. Od posljedica izmrzavanja cvjetova kod pojedinih sorti jabuke u potpunosi su izostali prinosi (ajdared), a kod drugih je značajno smanjen. Na višim terenima su manja oštećenja od proljetnog mraza.

U zasadima šljive i kruške visoke temperature i topli vjetar (fen) su doveli do ožegotina lista i njegovog ranijeg opadanja sa stabla.

Sorte su različito reagirale na nedostatak vode. Tako su u istom zasadu, na stablima sorte Čačanske rodne plodovi sitni, smežurane pokožice i tu su prinosi smanjeni i za oko 70-80 posto. Za razliku od nje, kod sorte Stenlej plodovi su zadovoljavajućeg kvaliteta i tu su prinosi smanjeni za oko 10 posto. Suša odnosno nedostatak vode u zemljištu će negativno uticati na kvalitet plodova, a time i na kvalitet sirovine za preradu.

Zbog visokih troškova postavljanja sistema za navodnjavanje, ogroman broj proizvođača u Republici Srpskoj nije bio u mogućnosti da navodnjava povrtlarske usjeve, što je imalo za posljedicu smanjenja prinosa od 40-60 posto, zavisno od vrste i sorte.

Proizvodnja povrća na otvorenom polju (paprika) u većem procentu nije bila pokrivena sistemom za navodnjavanje, što je također uticalo na smanjenje prinosa od 50-60 posto.

Ukupni ostvareni prinosi sijena s prirodnih livada i pašnjaka, u ovoj godini, umanjeni su u zavisnosti od lokacije i nadmorske visine od 40-60 posto, potvrđuje se u ovoj informaciji.

Zbog nedostatka vlage na većini prirodnih livada i pašnjaka drugi otkos je potpuno izostao ili su prinosi smanjeni i do 80 posto.

Suša je takođe uticala i na prinos i kvalitet kukuruza koji je namjenjen za siliranje. Na većini lokacija tokom juna, jula i augusta bilo je jako malo padavina tako da je kukuruz pretrpio velike štete.

Prinos i kvalitet biomase i klipa kukuruza na velikom području Lijevče polja, Semberije i Posavine veoma je loš, te će se to odraziti i na kvalitet silaže.

Od svih vrsta, najbolje su prošla strna žita.

Negativni efekti suše, ukoliko uskoro ne bude obilnijih padavina, mogu ugroziti jesenju sjetvu zbog teže obrade zemljišta i povećanih troškova vezanih za rad poljoprivredne mehanizacije.

Iako još kalendarski traje, već sada je sigurno da će ovogodišnje ljeto biti najtoplije od 1961. godine od kada su dostupni klimatski podaci za Banja Luku i nekoliko značajnih metoroloških stanica u Republici Srpskoj.

Jun je samo 2003. godine bio topliji od ovogodišnjeg, dok je juli s prosječnom temperaturom od 25,2 stepeni bio najtopliji od 1961. godine.

U augustu, na najvećem broju stanica nisu uopće registrirane padavine, a na lokalitetu Banja Luka je registrirano simboličnih 2 l/m2 kiše.

U trećoj dekadi augusta, maksimalna temperatura zraka u Banja Luci tri puta je prešla 40 stepeni, ali nije oboren rekord iz 1957. godine kada je izmjeren apsolutni maksimum od 41,5 stepeni.

Međutim, suša u 2012. godini je zapravo produžetak suše iz 2011., zbog čega su sve rezerve vlage iz zemljišta davno nestale i u ovoj godini. Zbog toga se ispoljava ne samo poljoprivredna već i izuzetno jaka hidrološka suša koju karakterišu niski vodostaji rijeka i nivoi podzemnih voda, te presušivanje brojnih izvora i bunara i pojava požara na širem području, upozorava se u informaciji Poljoprivrednog instituta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: