Šta piše u dokumentu u kojem ratni zločinac Stojan Župljanin traži pomilovanje
"Njegovo ponašanje sa poštovanjem prema žrtvama i svjedocima; njegovo opće držanje tokom glavnog pretresa i žalbenog postupka, kao i njegov srdačan odnos sa drugim zatočenicima bez obzira na njihovu nacionalnost odražavaju njegov karakter i pokazuju njegovu rehabilitaciju. Na kraju, njegove godine samo idu u prilog ovom zahtjevu. Stoga je prevremeno puštanje Župljanina na slobodu u ovom trenutku i prikladno i garantovano", navedeno je u zahtjevu.
Župljanin je neprekidno u pritvoru od 21. juna 2008. godine. Tribunal je Župljanina proglasilo krivim za progone i istrebljenje kao zločine protiv čovječnosti i ubistvo i mučenje kao kršenje zakona i običaja ratovanja i osudilo ga na 22 godine zatvora.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS), prema zakonu, ima pravo na pomilovanje ili ublažavanje kazne. Predsjednik MRMKS-a donosi odluku na osnovu kriterija koji su postavljeni, a koji će se uzeti u obzir kod donošenja odluke.
"Predsjednik će uzeti u obzir, između ostalog, težinu zločina za koje je osuđenik osuđen, postupanje prema zatvorenicima u sličnom položaju, demonstraciju rehabilitacije zatvorenika, kao i bilo koje suštinsku saradnju osuđenog sa tužiocem".
A prema poljskom krivičnom zakonu, s obzirom da se Župljanin nalazi u zatvoru u Poljskoj, osuđenik može biti uslovno pušten na slobodu nakon odsluženja polovine, ili dvije trećine kazne.
"Na osnovu navedenog, uz poštovanje se traži da se Stojanu Župljaninu odobri prijevremeno puštanje na slobodu. Shodno tome, Župljanin je voljan da prihvati i pridržava se bilo kojih ograničenja, uključujući i ona kretanja, ponašanja ili kontakta, ili bilo koje druge uslove koje predsjednik MRMKS-a može smatrati prikladnim s obzirom na njegovo prijevremeno puštanje na slobodu", dodato je u zahtjevu za prijevremeno puštanje Župljanina na slobodu.
Inače, Župljanin je bio načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci 1991. godine. Od maja do jula 1992. godine, bio je član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a 1994. postao je savjetnik predsjednika RS-a za unutrašnje poslove.
Stojana Župljanina Haški tribunal teretio je za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine 1992. godine nad Bošnjacima i Hrvatima Bosanske krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina.
Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad općinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore. Optužnica protiv njega podignuta je 1999. godine, a objavljena 2001. godine od kada je Župljanin bio u bjekstvu.
Uhapšen je 2008. godine u okolini Beograda. Nakon suđenja, 27. marta 2013. godine, Župljanin je nepravosnažno osuđen na 22 godine zatvora za počinjene ratne zločine. Kazna mu je potvrđena 2016.
