{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Špirić majstoru dao novac iz državnog budžeta

1.11.2013. u 10:23
137
150
Špirić majstoru dao novac iz državnog budžeta
137
Nešto više od pola miliona maraka namijenjenih za hitne i neplanirane situacije rukovodstvo Vijeća ministara BiH je od početka 2010. godine do danas podijelilo pojedincima, među kojima su stranačke kolege, rođaci i komšije.
U toku je obnova kuće Nikole Špirića (Foto: CIN)
U toku je obnova kuće Nikole Špirića (Foto: CIN)


Na porodičnom imanju u mjestu Brda kod Drvara u toku je obnova kuće Nikole Špirića, zamjenika premijera Bosne i Hercegovine (BiH). U toku sedmice na njoj rade komšija Zdravko Petković i majstor Borislav Vještica, koji stanuje u Banjoj Luci.

Petković i Vještica su korisnici novčane pomoći od nekoliko hiljada maraka koje je Špirić odobrio iz budžetske rezerve.

Rezerva podrazumijeva novčana sredstva koja se u državnom budžetu izdvajaju za hitne i neplanirane situacije, troškove međunarodnih sporova, finansiranje novih institucija i grantove neprofitnim organizacijama. Vijeće ministara BiH odlučuje o upotrebi tekuće rezerve, s tim da predsjedavajući i njegova dva zamjenika imaju pravo da četiri posto rezerve potroše "interventno", bez javnog konkursa i pravdanja utroška.

Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, za manje od četiri godine za interventno trošenje izdvojeno je blizu 1,8 miliona KM iz budžetske rezerve. Nešto više od pola miliona maraka otišlo je za oko 230 pojedinaca, iako u pravilnicima nije navedeno da se tako novac može trošiti. Novac je išao i za komšije i stranačke kolege političara.

Nikola Špirić (Foto: CIN)
Nikola Špirić (Foto: CIN)


Nešto manje od 410.000 KM odobrio je Nikola Špirić za 138 pojedinaca, pri čemu je skoro trećina novca otišla Drvarčanima. Špirić je prije dvije godine bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH, a trenutno je na funkciji zamjenika predsjedavajućeg i na čelu Ministarstva finansija i trezora BiH. Špirićeve kolege u sadašnjem ili prethodnom mandatu: Vjekoslav Bevanda, Sadik Ahmetović i Zlatko Lagumdžija su novac, uglavnom, dijelile udruženjima.

Majstor Vještica i komšija Petković



U mjestu Brda, udaljenom oko 20-ak kilometara od Drvara, živi 15-ak stanovnika. U selu se nalazi i Špirićeva porodična kuća koju su novinari CIN-a posjetili prije dva mjeseca. Tom prilikom su na imanju zatekli majstora Borislava Vješticu koji vrši popravke na kući. Novinarima je objasnio da je Špirićev rođak i da živi u Banjoj Luci.

"Dosta toga radim na dobrovoljnoj bazi sa ovim kolegama i komšijama“, kaže Vještica, dodajući da se, ipak, nekada nešto dogovori i za novac.

U razgovoru za CIN Špirić je rekao da majstor ne radi besplatno i da ga plaća "iz džepa".

Prema službenoj dokumentaciji Ministarstva finansija i trezora BiH, Vještica je ove godine dobio 3.000 KM, a njegova kćerka Nikolina 2.000 KM iz budžetske rezerve. Novac su dobili na osnovu pismenih molbi koje su uputili Špiriću. Otac je u molbi naveo da mu je porodica u lošoj finansijskoj situaciji, dok je kćerka u svojoj navela da novac treba za školovanje. Špirić je novac odobrio 13.05.2013. godine, odnosno isti dan kada su oba zahtjeva i primljena.

Zdravko Petković (Foto: CIN)
Zdravko Petković (Foto: CIN)


I Zdravko Petković, drugi majstor koji se brine o Špirićevom imanju u Brdima, dobio je novac iz budžetske rezerve. Špirić mu je 2011. godine odobrio 1.500 KM za liječenje, a godinu prije 2.000 KM za obnovu stočnog fonda, iako Petković ima stado od 150 ovaca.

Prema istraživanju CIN-a, Petković je korisnik i prese za baliranje sijena koja je plaćena iz budžetske rezerve, iako je ta mašina prema Odluci o interventom trošenju rezerve bila namijenjena kao pomoć selima Bunčevac, Gilijakovići, Gornje Prekaje i Brda.

Naime, Špirić je 2010. godine odobrio skoro 20.000 KM za kupovinu prese za baliranje sijena i prskalice za navodnjavanje kao pomoć povratnicima spomenutih sela. Međutim, prilikom posjete selu Brda, novinari su se uvjerili da balirku koristi Petković.

On je novinarima rekao da mještani sela Brda funkcionišu na prijateljskoj i dobrosusjedskoj osnovi. "Uvijek može da se skupi nas 15-20 da kažemo 'oćemo li napraviti ili pomoći jedan drugom“, kaže Petković.

Dodaje da je i balirka zajedničko dobro. "Ma, to nas ovdje u selu što ima nekoliko - mi to koristimo. A sad, da pravimo neke pare od toga - nema to".

Suprotno tvrde mještani koje su CIN-ovi novinari zatekli u selu Bunčevac. Anđa Agić kaže da nije čula da postoji presa koja je namijenjena za pomoć i njenom selu. Novinarima je ispričala da je Petković radio baliranje sijena koje su imali na porodičnom imanju, međutim, kaže da su plaćali 0,80 KM po bali. Imali su, kaže Anđa, 200 KM i za toliko su i balirali. Ostatak im je ostavio da pokupe ručno.

Njena komšinica Miladinka Ratković kaže da nije ni znala da bi baliranje trebalo biti besplatno, jer "niko nije rek'o da se ne plaća".

Ministar Špirić je novinarima rekao da nije znao da Petković naplaćuje usluge baliranja, ali da za rad te prese treba i nafta i traktor. "Pa, nisam ja valjda čovjek koji će da im kaže: naplati ili ne naplati. Ako postoji zahtjev, a mi odobrili zahtjeve, mene samo interesuje ima li zloupotreba?! Žale li se ljudi?!"

Radanovićima 14.000 KM



U selu Brda živi i porodica Radanović koja je od ministra dobila najmanje 14.000 KM iz budžetske rezerve. Nikola Radanović i njegov sin Goran novac su dobili za obnovu kuće, obnovu stočnog fonda, kupovinu grtalice za snijeg i cisternu. Kuća porodice Radanović je najveća u Brdima i u njoj živi Goran sa porodicom i roditeljima.

Prilikom posjete selu novinari su Gorana zatekli na gradilištu kod komšije. Odveo ih je do porodične kuće, ali odbio je zvanično govoriti. On radi kao policajac u Drvaru.

Anđa Agić (Foto: CIN)
Anđa Agić (Foto: CIN)


Otac Nikola u vrijeme posjete novinara nije bio kod kuće. Odveo je ovce na ispašu.

Špirić ne vidi ništa sporno kod davanja novca pojedincima. Međutim, državni revizori su u Izvještaju o reviziji budžeta institucija BiH za 2011. godinu naveli da ova sredstva nisu predviđena za pojedince. Revizor Miro Galić kaže da se problemi sa potrošnjom budžetske rezerve ponavljaju iz godine u godinu zbog nedostatka jasnih kriterija u dodjeli novca: "Jednostavno, nemate pravila igre. Kad nemate pravila igre, nemate kriterija. Onda dolazi do izražaja taj subjektivizam", kaže Galić.

Budžetska rezerva je definisana Zakonom o finansiranju institucija BiH. Pravo na interventno trošenje uvedeno je 2007. godine. Interventno trošenje budžetske rezerve odobrava predsjedavajući Vijeća i njegova dvojica zamjenika na osnovu zahtjeva i subjektivne procjene. Ne postoje javni oglasi ili poziv građanima BiH iz kojeg bi saznali da mogu uputiti zahtjev za dodjelu ovog novca.

Špirić kaže da građani znaju kako mogu tražiti novac iz rezerve, jer je to objavljeno u Službenom glasniku, a njega, kaže, svi čitaju. U službenim glasnicima se objavljuje Odluka o izdvajanju novca, ali se ne daje pojašnjenje na osnovu čega je neko taj novca dobio i šta građanin treba poduzeti da bi koristio ta sredstva.

Špirić je novinarima CIN-a objasnio i da ima situacija kada on ponudi novac iz budžetske rezerve i prije nego što dobije zahtjev. Primjer je Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Miroslav Zotović" u kojem se liječio nakon povrede kuka koju je zadobio u prošlogodišnjoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila ispred hotela u Drvaru.

Kaže da je nakon završenog liječenja u Zavodu pitao: "Ljudi, mogu li ja nešto da pomognem ovoj ustanovi?" Ponudio je da im kupi aparat za terapiju zglobova, iako nije ni znao koliko košta, zatraživši samo da mu pošalju predračun. "I da Bog da, svaki koji tako ode, pomogne takvu ustanovu. S razlogom sam to uradio, jer sam vidio da se ljudi pate", kaže ministar koji je 10.483 KM za kupovinu aparata dao iz državne rezerve.

Prema informaciji koju su iz Zavoda dostavili CIN-u, novac su dobili na osnovu predračuna koji su poslali Špiriću. U procesu je javna nabavka aparata "Kinetek" koji se koristi za rehabilitaciju koljena.

Špirić im je odobrio i 3.500 KM za održavanje skupa ortopeda i traumatologa RS-a.

Kuća Nikole Radanovića (Foto: CIN)
Kuća Nikole Radanovića (Foto: CIN)


Smilji Marinković, medicinskoj sestri iz spomenutog zavoda, Špirić je "zbog teškog materijalnog stanja" odobrio 3.000 KM. Tvrdi da ga Smilja nije njegovala, nego da je ona glavna sestra na Ortopedskom odjeljenju u "Zotoviću", a novac joj je dao zato što je izbjeglica iz Drvara.

Novac kolegama iz stranke



Špirić ne spori nijednu svoju odluku. Kaže da bi pomogao svima kojima je pomoć potrebna, ali su mu ograničena sredstva kojima raspolaže.

Međutim, nije odgovorio na zahtjev 42-godišnjeg Sarajlije Adnana Fazlagića kojem je za operaciju srca potrebno oko 170.000 KM. Fazlagić je zahtjev uputio i Špiriću, ali i Zlatku Lagumdžiji koji je, također, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Fazlagić je zaposlen na Radio-televiziji Federacije (RTV FBiH), a nakon zdravstvenih problema morat će na transplataciju srca u Ljubljanu. Na njegov zahtjev da odobre novac iz budžetske rezerve odgovorio je Vjekoslav Bevanda, odobrivši mu ove godine 500 KM.

"Znajući koliko većina penzionera dobija, nemam prava biti mnogo nezadovoljan", kaže Fazlagić novinarima CIN-a.

Budžetska rezerva nije svake godine ista, tako da ni iznos za interventno trošenje nije isti. Na primjer, ove godine predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda i njegovi zamjenici Špirić i Lagumdžija imaju pravo da iz budžetske rezerve potroše nešto više od 342 hiljade KM, odnosno po jednu trećinu svaki od njih - po sopstvenom izboru.

Stručna savjetnica u Kabinetu predsjedavajućeg Amela Mulavdić kaže da Bevanda odobrava sredstva iz rezerve za pojedince "onda kada, zaista, procijeni da su ona za to i potrebna i onda kada su ona, zaista, i interventna“.

Bevandine kriterije za nepune dvije godine prošlo je sedmero ljudi, među kojima je i Tonka Krešić koja radi u Bevandinom kabinetu. Ona je dobila 2.500 KM kao pomoć za doktorske studije.

Balirka namijenjena selima Bunčevac, Gilijakovići, Gornje Prekaje i Brda (Foto: CIN)
Balirka namijenjena selima Bunčevac, Gilijakovići, Gornje Prekaje i Brda (Foto: CIN)


U toku mandata zamjenik premijera Zlatko Lagumdžija dao je 42.500 KM iz rezervi budžeta i to, uglavnom, za liječenje i školovanje šezdeset ljudi. Između ostalih, ove godine 500 KM odobrio je Mevli Đuheri iz Zavidovića za liječenje. Đuhera je član Socijaldemokratske partije BiH (SDP) čiji je Lagumdžija predsjednik. "Jesam, i ja, i moji sinovi", kaže Đuhera. Dodaje da su u partiji i njezina braća i njihove supruge. "Tako da smo svi", kaže Đuhera.

Lagumdžija je odobrio i 1.000 KM Samiru Hondi kako bi platio svoju odbranu u sudskom postupku koji se protiv njega vodi u Beogradu gdje je optužen za ratni zločin u Logoru "Čelebići" u Konjicu. Istovremeno, Lagumdžija je Hondinoj kćerki Nejli dao 2.000 KM za izdržavanje porodice.

I bivši zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Sadik Ahmetović, član Stranke demokratske akcije (SDA), novac iz budžetske rezerve je dao svojim stranačkim kolegama Ljiljani Sakić i Mirsadu Kebi.

Sakić, poslanica Federalnog parlamenta, dobila je 1.000 KM za štampanje knjige. Ona kaže da novac nije dobila zbog stranke, već zbog teme međunarodnog terorizma o kojoj je pisala. U izjavi za CIN je rekla da je 2010. godine zahtjev uputila Ministarstvu sigurnosti na čijem je čelu bio Ahmetović. Bilo je to u vrijeme kada je bila zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo kao savjetnik ministra.

"Igrom slučaja se potrefilo da je ministar iz stranke iz koje sam ja, a ja se sa čovjekom viđam jednom u mjesecu ili nijednom. Ja sam sa svima korektna, ali isto tako ni s kim privatno ne pijem kafu, tako da mogao je i da odbije", kaže Sakić.

Ahmetović je 2011. godine potpredsjedniku Federacije BiH (FBiH) odobrio 10.000 KM za liječenje. "Znam kad je u pitanju Mirsad Kebo da se radi o osobi koja nema ušteđenih sredstava i da je on jedan od rijetkih političara koji živi od plate“, kaže Ahmetović.

Kebo je novinarima CIN-a rekao da njegovo liječenje opravdava budžetsku potrošnju, jer je bilo hitno. Kaže da je jedan rak prebolio, a da je drugi dobio. "Moja je plata ista kao i kod svih ostalih da bih mogao platiti skupu operaciju. Nisam ja situiran, neki normalan život“, kaže Kebo. On priznaje da ima platu od 3.249,47 KM.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: