{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Špirić govorio pred Vijećem sigurnosti UN-a

F
19.5.2008. u 19:08
0
0
Špirić govorio pred Vijećem sigurnosti UN-a
0
Špirić govorio pred Vijećem sigurnosti UN-a
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, u današnjem obraćanju pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, kazao je da je BiH u novembru prošle godine prolazila kroz prilično turbulentan period, ali da sada sa zadovoljstvom može konstatirati da su domaći nosioci vlasti u tom momentu shvatili da je osnova uspjeha BiH dijalog i kompromis, te su dokazali da su sposobni upravljati krizom, a ne da kriza upravlja njima.
Od tada do danas u BiH se desilo dosta pozitivnih pomaka.

- Vijeće ministara je od oktobra do februara radilo u tehničkom mandatu, ali nas to nije spriječilo da se suočimo i radimo na mnogobrojnim izazovima i teškim zadacima koji su postavljeni pred nas. U svom radu smo se rukovodili dvjema osnovnim idejama, rekao bih idejama vodiljama, a to su dalja integracija u Evropsku uniju i punopravno članstvo u NATO-u - kazao je Špirić.

Naglasio je da je Bruxelles takvo ponašanje nagradio parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a NATO odlukom da se Bosni i Hercegovini dodijeli faza intenzivnog dijaloga.

- To ujedno predstavlja i ohrabrenje da nastavimo raditi dalje u ispunjavanju uslova za punopravno članstvo u NATO-u - kazao je.

Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je pred Vijeće ministara stavilo mnogobrojne izazove. Najozbiljniji je svakako bila reforma policije, pitanje koje se bezuspješno pokušavalo riješiti jako dug period.

- Vijeće ministara je preuzelo lidersku ulogu u vođenju ove reforme. Iako je u posljednjem trenutku dio parlamentarne većine pokazao nerazumijevanje i nespremnost da ovu reformu podrži, ja sam posebno sretan što je na kraju Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila predložene zakone, čime smo ispunili i posljednji politički uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nadam se da smo iz prethodnih neuspjeha naučili lekciju da nosioci reformskih zahvata moraju biti domaće institucije, a ne da one budu zaobiđene, ili čak potpuno isključene, kao što je bio slučaj s Vijećem ministara BiH - kazao je Špirić.

Sada se od Bruxelles s pravom očekuje da i formalno odredi datum potpisivanja, a od domaćih institucija vlasti da nastave predano raditi na ispunjavanju obaveza koje je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira stavio pred BiH.

Špirić je naveo da je Vijeće ministara usvojilo niz drugih važnih zakona i odluka, a posebno je naglasio Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, Zakon o fiskalnom vijeću, Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, Zakon o poljoprivredi i ruralnom razviju, Zakon o sportu...

- Očekujemo odgovorno ponašanje od Parlamentarne skupštine BiH u smislu usvajanja predloženih zakona - poručio je.

Poseban akcent je stavljen na reformu obrazovanja koja je zaokružena usvajanjem Zakona o srednjem stručnom obrazovanju, odlukom o usvajanju dokumenata potrebnih za daljnju implementaciju Bolonjskog procesa u BiH, odlukom o početku rada Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, odlukom o početku rada Agencije za razvoj visokog obrazovanja...

- Zajedno s entitetskim premijerima i gradonačelnikom Brčko distrikta potpisao sam memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljena Konferencija ministara obrazovanja u BiH kao stalno i najviše savjetodavno tijelo u ovom domenu. Uspostavljanje ovog tijela i njegovo uspješno funkcionisanje će dati jači podsticaj aktivnostima svih organa, institucija i tijela u koordinaciji obrazovnog sektora - kazao je predsjedavajući Vijeća ministara.

Pitanje saradnje s Haškim tribunalom je pitanje koje dugo opterećuje domaće institucije i odnose unutar BiH. Institucija na čijem čelu je Špirić u potpunosti je posvećena konačnom rješavanju ovog pitanja i zatvaranju tog poglavlja.

- U tom smislu činimo sve što možemo. Domaće institucije zajedno s predstavnicima međunarodnih organizacija svakodnevno vrše pritisak na osobe za koje se sumnja da pripadaju mreži pomagača osoba osumnjičenih za ratne zločine. Predstavnik monitoring misije Evropske unije zadužene za ocjenjivanje reformskih procesa u BiH je na sastanku u februaru saradnju Bosne i Hercegovina sa Haškim tribunalom ocijenio kao zadovoljavajuću - kazao je on.

Najavio je da će se nastaviti predano raditi i na reformi javne uprave, gdje je realno u prethodnom periodu ostvaren vidljiv narpedak.

- Ne tvrdim da je napredak dovoljan, ali su pomaci značajni - istaknuo je.

Kada je u pitanju ekonomija, nažalost, ne može se govoriti o dobroj ekonomiji, ali se zato može govoriti o ekonomiji koja je na dobrom putu. U 2007. godini je ostvaren realni rast bruto društvenog perioda od 6,1 posto, za 2008. godinu je planiran rast od 6,5 posto, a komparativni rast se očekuje i u 2009. i 2010. godini.

Osnovni doprinos privrednom rastu se očekuje od povećanog izvoza, industrijske proizvodnje i investicija, a pogotovo ino-investicija koje pokazuju trend stalnog rasta. U toku 2007. godine su zabilježena rekordna strana ulaganja u BiH. Pitanje koje je gorući problem u BiH jeste nezaposlenost, a najveći doprinos rješavanju tog pitanja jesu greenfield investicije.

- Sve ovo što sam naveo svjedoči o postignutom napretku u BiH, ali iskreno govoreći postoje obaveze koje nismo uspjeli završiti. Nismo uspjeli donijeti zakon o državnoj imovini, obezbijediti sporazum o metodologiji utvrđivanja stalnog koeficijenta za raspodjelu prihoda s jedinstvenog računa, strategiju za reformu pravosudnog sektora, strategiju za pitanje ratnih zločina itd. Na ovim obavezama ćemo nastaviti predano raditi i uvjeren sam da ćemo doći do opšteprihvatljivih zakonskih rješenja - rekao je Špirić.

Jedan od stalnih izazova s kojim se BiH susreće je svakako i reforma ustava.

- Moj stav po tom pitanju je jasan, reforma ustava se ni po koju cijenu ne može bazirati na negacijama, niti Vašingtonskog niti Dejtonskog sporazuma. Zato bih preporučio svima da se vrate Vašingtonskom i Dejtonskom sporazumu u izvornom smislu. Želim javno da upozorim da dovođenje dejtonskog ustava u pitanje može snažno ugroziti rezultate koji su do sada postignuti. Nadogradnja tog sporazuma je moguća i poželjna, ali ona mora biti plod unutrašnjeg konsenzusa i kompromisa, a nikada rješenje nametnuto izvan BiH - kazao je Špirić.

Prema njegovim riječima, Ustav BiH treba reformirati na način da on ne predstavlja usko grlo na putu euroatlantskog integriranja, a negacija entiteta, koju neki priželjkuju, nije saveznik uspješne reforme ustava. Ona bi čak mogla predstavljati snažan poticaj generiranju nestabilnosti sa nesagledivim posljedicama.

Pitanje vladavine prava odnosno vladavine zakona je pitanje na kome počiva budućnost Bosne i Hercegovine i pravne sigurnosti njenih građana. Izgradnja pravne države je jedini garant da će BiH biti pouzdan partner međunarodnoj zajednici.

- Bude li u našoj zemlji onih koji smatraju da su iznad ili izvan zakona, pa makar to bili i ministri ili najviši nosioci vlasti, nisam siguran da ćemo biti pouzdan partner bilo kome. U tom segmentu očekujem snažnu podršku međunarodne zajednice i ovog uvaženog tijela - rekao je Špirić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je ovom prilikom naglasio da je Bosna i Hercegovina opredijeljena za dobru susjedsku i regionalnu saradnju, jer to smatra važnom dimenzijom zajedničkog puta ka evropskim integracijama.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: