Okrugli sto su organzirali ACIPS i Evropski fond za Balkan radi predstavljanja istraživanja Gallupa za 2009. te razmjene mišljenja učesnika o liberalizaciji viznog režima i drugim temama vezanim za približavanje BiH Evropskoj uniji.
Prema ovim rezultatima, koje je predstavio Gallupov istraživač Andrzej Pyrka, očekivanja građana BiH od EU su uprkos svemu i dalje pozitivna, jer je u odnosu na prethodnu godinu taj broj porastao sa 48 na 66 posto. Najveću podršku priključenje EU uživa među Bošnjacima (77 posto), zatim Hrvatima (73), dok je podrška među bh. Srbima manja (48 posto).
Međutim, samo 13 posto građana BiH smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, a 77 posto da ide u lošem. Od građana BiH u regionu su pesimističniji samo građani Hrvatske, gdje njih 84 posto smatra da im država ide u lošem pravcu.
Za nedobijanje bezviznog režima građani BiH najviše optužuju vlasti (60 posto u FBiH i 34 posto u RS), ali njih 21 posto u FBiH i 37 posto u RS-u ne okrivljuju nikoga posebno.
O tome koga najviše pogađa ovakva vizna politika EU, pokazuju podaci da 76 posto bh. Hrvata ima pasoše Hrvatske, a 17 posto bh. Srba pasoše Srbije. A Pyrka je priznao da su ovi podaci već zastarjeli.
Zato se na okruglom stolu i povela oštra rasprava o tome da li je vizna politika EU, uz sve greške bh. vlasti, bila jednim dijelom motivirana i islamofobijom. Istraživanje Gallupa pokazuje da se 35 posto građana BiH, uglavnom Bošnjaci, slaže s ocjenom da ovakva vizna politika može potaći dezintegraciju zemlje.
Istraživanje, također, pokazuje da je strah od masovnog odlaska iz zemlje nakon liberalizacije viznog režima neosnovan, jer bi 78 posto građana ostalo u zemlji i nakon liberalizacije i nakon prijema u EU.
Direktorica agencije Populari Alida Vračić je navela da su prema rezultatima istraživanja ove agencije bh. vlasti, nakon što se u maju prošle godine pokazalo da su uradile malo na ispunjenju uvjeta iz Mape puta, ostvarile gotovo spektakularan napredak u augustu i septembru te ispunile oko 80 posto uvjeta iz sva četiri bloka Mape puta.
Uprkos tome, kazala je Vračić, izvještaj Evropske komisije nakon toga bio je donekle nepravičan prema BiH, iako je priznat "određeni napredak".
Ona je pojasnila da stupanje na snagu Lisabonskog ugovora ne znači dodavanje novih uvjeta BiH za liberalizaciju viznog režima, ali da je došlo do usložnjavanja procedure odlučivanja, te će sada o ovom pitanju umjesto jedne odlučivati tri institucije EU.
Tako da BiH u najboljem slučaju tek krajem maja može očekivati prezentaciju izvještaja o ispunjavanju uvjeta.
Ipak, pomoćnik direktora u Direkciji za Evropske integracije BiH Nedeljko Masleša je u obraćanju kazao da je priključenje EU dugotrajan, ali ostvariv proces. To, međutim, zahtijeva reforme u cijelom društvu, odnosno ugradnju evropskih vrijednosti u sve pore društva.
