{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Silajdžić: Nedostatak patriotizma prepreka diplomatskom predstavljanju BiH

F
2.12.2007. u 14:47
0
0
Silajdžić: Nedostatak patriotizma prepreka diplomatskom predstavljanju BiH
0
Silajdžić: Nedostatak patriotizma prepreka diplomatskom predstavljanju BiH
Nedostatak patriotizma osnovna je prepreka i u diplomatskom predstavljanju BiH, rekao je danas u Sarajevu član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, gostujući kao predavač na novootvorenom postdiplomskom studiju "Diplomatija u savremenom svijetu" na Fakultetu političkih nauka.
Silajdžić je naglasio da su mnoge kritike rada bh. diplomatije povezane s činjenicom da ima ljudi koji BiH ne vole dovoljno, odnosno neki rovare protiv BiH a jedan dio diplomatije učestvuje u tome.

To je problem koji će se dugo rješavati, a najbolje je rješenje uključivanje u Evropsku uniju, smatra on.

Silajdžić je naglasio da EU nije samo mehanički skup država, nego prije svega integracija koja počiva na određenim vrijednostima, čemu i mi želimo da pripadamo.

"BiH je stotinama godina bila uspješno pluralno društvo, iako pluralizam nije svakom prihvatljiv", kazao je on.

Tema Silajdžićevog izlaganja bila je vezana za međunarodno priznanje BiH i stvaranje bh. diplomatije. U tom smislu iznio je dosta interesantnih podataka i svoje viđenje tog perioda, naglasivši kako BiH nije bila prioritet nijedne evropske zemlje.

Na početku sukoba u bivšoj Jugoslaviji, koji je došao neposredno nakon pada Berlinskog zida, mnogi su u Evropi odbacili problem kao balkansku anomaliju, te su govorili da "balkanska plemena to rade ako hoće".

"Indiferentnost je vremenom prerasla u spremnost da se pomogne jačem, kao što je slučaj za embargom na oružje, čime je de facto prestala neutralnost", kazao je Silajdžić.

Prvi šef bh. diplomatije naveo je da dostupna dokumenta Ujedinjenih naroda pokazuju da je međunarodna zajednica bila dobro informirana o situaciji u BiH, ali su UN išli linijom manjeg otpora, nastojeći jedino da "virus ne izađe van granica bivše Jugoslavije".

"Kasnije je kriza proglašena humanitarnom, kao da se radilo o prirodnoj nepogodi a ne djelu čovjeka", naveo je Silajdžić.

U vezi s prijemom BiH u Ujedinjene narode 22. maja 1992. godine Silajdžić posebno ističe zasluge tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova Aliosa Mocka, koji je bh. diplomatama stavio na raspolaganje i prostorije austrijskih ambasada u New Yorku i Washingtonu i pomogao im u borbi protiv "birokratskog zida" u Ujedinjenim narodima.

Silajdžić je govorio o tome kako je tada postojala opasnost da BiH ne bude primljena u članstvo UN-a zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom, već da bude tretirana kao teritorija.

"Cilj Miloševićevog režima je i bio upravo to da okupira BiH i da ona tako bude proglašena za teritoriju, a za Bošnjake je predvidio jedino status vjerske grupe. Otpori birokracije UN-a i jednog broja nesvrtstanih zemalja slomljeni su i uz pomoć Sjedinjenih Država", kaže Silajdžić.

Po međunarodnom priznanju BiH, u MVPBiH bilo je više ljudi nego stolica. Istovremeno se diplomatska mreža bivše Jugoslavije stavila u službu Miloševićevog režima, te je novostvorena bh. diplomacija morala raditi protiv dobro organizirane mašine, ali i boriti se protiv nepoznavanja BiH u svijetu, čak i u geografskom smislu, rekao je, između ostalog, Haris Silajdžić.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: