Seder večerom i molitvom počelo obilježavanje Pesaha
Obilježava se u spomen spasenja Jevreja iz misirskog (egipatskog) ropstva.
Tim povodom je u sinagogi Jevrejske opštine u Sarajevu večeras održana molitva, služba za erev Pesah, koju su vodili članovi vjerske komisije "Cadik Danon".
Uslijedila je praznična seder večera na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji odvijaju po strogo utvrđenom redu.
Jela i pića i svaki element obredne večere imaju precizno određenu ulogu, simbolično podsjećaju na robovanje jevrejskog naroda u Egiptu i na njegovo spasenje.
Savjetnik za kulturu u Jevrejskoj zajednici BiH Eli Tauber, u izjavi agenciji Fena je podsjetio na snažnu simboliku Pesaha - na izlazak jednog naroda iz ropstva i dobivanje božijih zapovijedi pod Sinajskom gorom, na obnavljanje saveza između Boga i tog naroda.
"Bog nije zaboravio jevrejski narod već mu je rekao: 'Izvest ću vas, spasit ću vas, oslobodit ću vas i postat ćete moj narod'", navodi Tauber.
Nijedan jevrejski praznik nema u sebi toliko jevrejskog duha ni toliko složenih obreda i propisa kao Pesah.
Veličina praznika je u tome što je jedinstveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva, koji historija ne poznaje, spojen s drugim jedinstvenim vjerskim događajem - dobijanjem Tore - Deset Božijih zapovijesti.
Tako je Pesah istovremeno istorijski i vjerski i nesumnjivo najznačajniji jeverejski praznik, naglašava Tauber.
U početku je slavljen sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.