Na izložbi je predstavljen način odvijanja posljednjeg popisa stanovništva u Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske, koji je bio i najdetaljniji do tada urađen popis, a radio se istovremeno u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji i Evropi.
Na 25 panoa izloženi su, između ostalog, originalni kućni listovi iz kojih se vidi brojnost, starosna i spolna struktura stanovništva, bračno stanje, vjerska pripadnost, pismenost, zvanje (zanimanje), državna pripadnost, materinski jezik te tjelesne mane.
Autorica izložbe Almira Alibašić rekla je da su se odlučili za kućne liste nekih od najznačajnijih stanovnika tadašnjeg Sarajeva da bi učinili izložbu što zanimljivijom.
"Na izložbi se mogu vidjeti kućne liste na kojima su upisani Safvet-beg Bašagić, Hamdija Kreševljaković, Karlo Paržik, Hadži Makso Despić, Adelina Paulina Irbi, Fehim i Mehmed Spaho, Gavrilo Princip i mnoge druge značajne ličnosti javnog života Sarajeva tog vremena", istakla je Alibašić.
Prema popisu iz 1910. godine "sarajevsko okružje" je imalo 288.061, a sam grad Sarajevo 51.919 stanovnika.
Slika sarajevskog stanovništva se za vrijeme austrougarske uprave umnogome izmijenila, naročito u pogledu nacionalno-vjerske i socijalne strukture. Stanoništvo se gotovo utrostričilo i poprimilo obilježja modernog, građanskog kapitalističkog društva.
Izložba će biti otvorena do 19. decembra.
Šta jesti za doručak? Ovo su najbolje namirnice koje možete birati za početak dana
