{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Salihagić: Daleko smo od vanrednog stanja zbog zagađenja

A
23.12.2015. u 17:21
59
47
Salihagić: Daleko smo od vanrednog stanja zbog zagađenja
59
Salihagić: Daleko smo od vanrednog stanja zbog zagađenja
Postoji inicijativa da se ponovno proglašeni prvi stepen pripravnosti zbog zagađenosti zraka u Sarajevu promijeni i da se stave malo zahtjevnije mjere u prvu epizodu da bi se spriječile ovakve i slične situacije, ali nemamo tendenciju da ćemo tako lako preći u drugu mjeru, istakla je Sanela Salihagić, rukovodilac sanitarne hemije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. 
"Napominjem da je ovo dosta neuobičajeno stanje, a prema najavama vremenski uslovi se neće mijenjati do daljnjeg prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Temperaturna inverzija je i dalje moguća tako da stabilno vrijeme bez vjetra, bez padavina, ostavlja da se varakamo iz dana u dan i imamo koncentracije koje padaju i rastu. Za ovaj period što smo mi izvršili mjerenja to nisu velike oscilacije", navela je Salihagić.

Na pitanje da li su Vladi Kantona Sarajevo predložili uvođenje oštrijih mjera naglašava da je "njihova uloga preventivna".

"Naša uloga je da vršimo mjerenja, da izvještavamo, da upozoravamo na mogućnost rasta određenih politanata i kako bi to moglo da utiče. Mi nismo izvršna vlast, ne mogu reći mi predlažemo kada je to već predviđeno planom interevntnih mjera. Ja mogu reči kao pojedinac, ali planom interventnih mjera je predviđeno za treću epizodu da se radi promjena u smislu načina funkcionisanja, a mi nemamo tendenciju tako lako preći u drugu mjeru", istakla je Salihagić.

Najduže trajanje epizode pripravnosti do sada



Naglašava da se do sada nije desilo, te da planom nije predviđeno da jedna epizoda toliko traje.

"To se do sada nije dešavalo. Ali, svake godine se nešto novo promijeni tako da će se morati prilagođavati i tome", navela je Salihagić, a na pitanje da li bi kao stručnjak predložila obustavu nastave zbog aktuelnog stanja ističe: "Mora se uzeti u razmatranje i šta ta djeca rade kad nisu u školi". 

Podsjeća kako je trenutna situacija u Kantonu Sarajevo takva da je od nedjelje proglašen ponovno prvi stepen pripravnosti. To se radi, ističe, kada su povećane koncentracije jedne od zagađujućih materija sumpor - dioksida, PM 10 ili azotdioksida. U ovom slučaju u Kantonu Sarajevo trenutno od 29. novembra bilježi se rast koncentracije PM 10 i na osnovu toga je, navodi Salihagić "više - manje od 3. decembra na snazi stanje pripravnosti, odnosno kasnije je bilo i stanje upozorenja pa je zbog promjene vremenskih situacija ta druga epizoda i ukinuta". 

Navodi da Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo kontinuirano prati, svaki dan 24 sata dnevno 365 dana u godini stanje, te da se monitoring radi u ljetnom periodu, ali i u zimskom periodu. 

"Jedini problem u Kantonu Sarajevo su čestice prašine, suspendovane čestice PM 10. To su sve čestice koje su manje od 10 mikrona, a ako uzmemo da je jedan milimetar 1000 mikrona onda je jasno kako se radi o malim česticama. Zapravo to je deset mikrona, to je čestica stoti dio jednog milimetra. To su tako sitne čestice koje su trenutno u kontinutetu prisutne 25 dana i u porastu su, odnosno u toku dana imaju oscilacije. Tako da u jutarnjim satima dolazi do pada koncentracija , a od podneva dolazi do rasta na svim lokalitetima koji se prate. Ostali parametri koji se kontrolišu to je azotdioksida i sumpor-dioksida ne bilježimo satna prekoračenja, a ne dnevna", navela je Salihagić. 

Trenutna situacija sa prosjecima do 13 sati danas prema mjerenjima bila je da u Sarajevu imamo PM 10 174 na mobilnoj stanici na Ilidži i na stanici Otoka 149 mikrograma po metru kubnom. Istovremeno azotnioksidi iznose od 33 - 85 mikrograma po metru kubnom što je, navode, puno ispod maksimalno dozvoljene koncentracije. Za sumpor-dioksid također su iznosi od 33 do 35 mikrograma po metru kubnom, a dozvoljena je količina 125 mikrograma. 

"Kanton Sarajevo do sada nije imao u kontinuitetu ovakvo povećanje koncentracije PM 10 čestica. Do sada smo imali deset - 12 dana epizode. Postojali su blagi prekidi. Isto tako plan interventnih mjera koji je donijela Vlada Kantona je osmišljen na osnovu dosadašnjih mjerenja i trendova. Kanton Sarajevo je prepoznao svoj problem sa PM 10 česticama. On je prisutan tokom čitave godine da smo mi jasni. I tokom svih godina praćenja mi bilježimo prekoraćenja. Međutim, da je ovakav kontinuitet bez prekida bio to Kanton Sarajevo ne prati. Do sada se nije desilo", navela je Salihagić.

Ona naglašava da je sada dug period u kojem smo kontinuirano izloženi zagađenju.

"Tokom noći kako magla obara i kondenzira te čestice prašine, one padaju, ulice se ne peru i imamo taj osjećaj masnoće. Vidite klizanje po cestama. U toku dana ponovo je rast tako da imamo ovakvo stanje. Kada je u pitanju štetnost sama PM 10 čestica, sve  čestice se klasificiraju zato što ih je lakše pratiti u klase, do 10 mikrometara, do 2,5, do 0,5 i 0,1 što predstavlja ultrafine čestice. Što su čestice manje one imaju višu  specifičnu površinu i mogu dublje da prodru u ljudski organizam. Kako u ljudski tako i u vegetaciji.  Dakle ukupno imaju odraz na zaštitu čovjekove okoline i prvenstveno na zdravlje ljudi", ističe Salihagić.

Različiti faktori uzroka nastanka čestica



Naglašava da sama reakcija šta sve može nastati kao posljedica zavisi i od samog sastava i od drugih polutanata.

"Recimo puno toksičnije djelovanje PM 10 je kada su u kombinaciji sa rastom sumpor-dioksida. Ako pređe 50 mikorograma po metru kubnom udio u sastavu nitrata se povećava koji su dosta štetni za ljudsko zdravlje. To može biti i sadržaj teških metala. Mi to ne znamo jer nije rađena nikad do sada analiza čestične tvari ne samo u Kantonu Sarajevo nego nije rađena u državi", istakla je Salihagić.

Navela je da su ove godine predviđena sredstva, te da je već prošao postupak javne nabavke i da se u januaru očekuje njegov završetak, da bi se moglo otpočeti sa mjerenjima koje bi se radilo dva puta u toku godine, u toku zimskog perioda. Pratio bi se, navodi utjecaj čestica koje nastaju od saobraćaja, habanja cesti.

"Imate različite faktore koji uzrokuju nastanak tih čestica, a na kraju i od samih ložišta. U ljetnom periodu kada imamo eroziju tla, od građevinskih radova, sve su to uzroci, kao i od habanja guma, cesti. Mi znamo kakve su naše ceste i kako se održavaju. Sve to su mogući uzroci nastanka PM 10 čestica, a sam utjecaj ima niz higijensko - epidemioloških studija koje su rađene u svijetu, kod nas još nisu, jer to iziskuje velika sredstva. Ali, se zna generalno uticaj da rade opstrukciju, povećavajući tegobe kod srčanih bolesnika jer stvaraju otežano disanje zato što se organizam bori za kisik, jer nema dovoljne zasičenosti kisika u krvi. Srčani bolesnici se naprežu. Normalno, ljudi koji imaju problema respiratornih tegoba to je kod njih još više izraženo, kao i kod djece predškolskog uzrasta jer njima pluća još uvijek nisu dovoljno razvijena. Kod starijih osoba, na kraju krajeva kada je izloženost dugotrajna, obično se kaže akutnoj i hroničnoj izloženosti. radi se o kratkotrajnoj izloženosti visokim koncentracijama i dugotarjna izloženost nižim koncentracijama. Kod nas je problem što mi imamo dosta visoke koncentracije i dosta dugu izloženost", navela je Salihagić.


Maske ne pomažu, štetnost se odražava zavisno od čovjeka do čovjeka 



Upozorila je da štetnost po zdravlje ljudi zbog trenutnog stanja u Sarajevu uslijed prisutnosti povećane koncentracije čestica prašine "može biti, jer se sastoje od ugljika, sulfata od nitrata, od hlorida, od sredstava za posipanje cesti".

"Diže se aerosol u kojem su rangirane čestice. Mi ne ne znamo tačno kolika je štetnost i to je jako teška procejaniti. Čak je jako teška procjena i u svijetu. Rađena su razna istraživanja, zna se da negativno utiče na zdravlje ljudi, pogotovo visoke koncentracije i dugotrajna izloženost. Ali, je samo individualno od čovjeka do čovjeka koliko će se to odraziti. dakle, ugroženosti koje prethode zavise od individue, a može izazvati veće tegobe. Mi ne znamo u Kantonu Sarajevo to jer nisu rađene epidemiološke studije". 

Interesiralo nas je koliko korištenje maski može pomoći kao mjera zaštite građana. 

"Iskreno, ako uzmete da jedan milimetar je 1000 mikrona, a 10 mikrona stoti dio milimetra zamislite koja maska, koje gustoće mora biti da bi zaustavila tako sitne čestice. To je jedna stvar. Ostavljam na građanima da razmisle. Mi smo svi naučili da stavljamo šalove, to je i uvijek bilo da bi se zaštitili od udisanja hladnog zraka, radi iritacije sluznice. Samo ove maske koje mi imamo na tržištu to ne može biti zaštita. Sigurno neće spriječiti čestice PM 10 i manje koje su opasnije puno uđu u organizam, uđu u pluća. Ali ne može biti zgorega, ne može naškoditi, ali da će zaustaviti nema šanse", poručila je Salihagić. 

Naglasila je da su kao Javna ustanova Zavod za javno zdravstvo KS našli za potrebu da naprave letak koji su distribuirali preko općinskih štabova civilne zaštite, da se stave na ploče oglasne u zgradama, u mjesnim zajednicama, podijele individualno da koliko - toliko informišu građane šta oni sami mogu preventivno učiniti da zaštite sebe i koliko mogu da iskoriste to gorivo koje imaju na adekvatan način. 

Salihagić navodi da je kao predstavnik dijela službe koja vrši mjerenja i monitoring direktno uključena u rad stručnog tijela za provođenje plana interventnih mjera, a direktorica Zavoda za javno zdravstvo kantona Sarajevo Snježana Balta direktno uključena kao član u Operativnog štaba za provođenje plana interventnih mjera.

"Mi trenutno imamo zakonsku regulativu i predviđene planove za svaku pojedinačnu epizodu. Mi smo u ponedjeljak ujutro imali sastanak svih članova stručnog tijela, prije nekoliko dana je bio sastanak i operativnog štaba i članova stručnog tijela. U Operativnom štabu su sve institucije koje mogu doprinijeti svaka na svoj način, a tu je potreban timski rad,  Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo prometa i komunikacija, predstavnici MUP-a, svi su uključeni u rad i svako od njih treba na svoj način da doprinos da se spriječi ili zaustavi zagađenje. Prva epizoda je i predviđena za to da se na neki način apeluje na građane da se smanji tačno predviđene mjere. Druga epizoda je dosta striktnija i traži smanjenje temperature i promjenu energenata u zagrijavanju prostorija i kotlovnicama i slično", istakla je Salihagić.


Mjere moraju biti stalne i dugotrajne



Ona je naglasila da ima više faktora koji utiču na zagađenje u Sarajevu. Navodi da "ne bi imali ovakvu situaciju da Sarajevo nije kotlina kakva jeste, gdje nema strujanja zraka".

"Naš omotač iznad grada ne dozvoljava upotrebu svakakvih goriva. To je činjenica. Kanton Sarajevo od kada postoji grad Sarajevo uvijek je imao maglu i imat će je. Magla je prirodna pojava i mi to ne možemo izbjeći. Ono što smo mi mislili da smo riješili uvođenjem gasifikacije u gradu i jesmo je puno smanjili emisiju zagađujučih materija, jer su sve kotlovnice radile na gas, jer svi su privatne kuće imale gas. No, promjena energenta automatski je promijenila sve. Situacija kakva jeste da mi ne možemo gradski saobraćaj više staviti u funkciju s obzirom na trenutnu sitauciju kakva jeste u GRAS-u. Saobraćaj ima svoj kapacitet koji je limitiran i sada je trenutno preopterečen. Ne možemo to na taj način stimulisati. To su sve neke kratkotrajne i dugotrajne mjere", istakla je Salihagić. 

Navela je da se na tome mora malo duže raditi tokom čitave godine, nekoliko godina da bi se smanjilo. Upozorila je da sada večina stanovništva loži od uglja, drva, paleta, a položaj nam to ne dozvoljava. 

"Druga stvar je da jako puno u saobraćaju imate neispravnih vozila, vozila koja su prošla tehnički pregled, bez eliminatornog dijela koji predstavlja emisuju. To se vidi golim okom, ne treba nam tu specijalna analiza, iako bi bilo lijepo da imamo naljepnice da li je Euro 3 ili Euro 5 ili je ispod. Ali je činjenica da ima jako puno vozila takvih kave jesu, da su nam takve ceste kakve jesu, te da gume koje habanjem stvaraju PM 10 čestice. To je naša realnost. Tu je potrebno više mjera, dugotrajno da bi se to smanjilo", upozorila je Salihagić.

Navela je da "niti jedan kanton u FBiH nema toliko planiranih mjera i jako dorbu zakonsku regulativu kao Kanton Sarajevo".

"Zato su i u planu interventih mjera u samom sačinjavanju učestvovale sve institucije od Toplana, Sarajevogasa, komunalnih preduzeća, ministarstva, svi su dali svoje prijedloge šta se može uraditi ako se desi da se proglasi prva epizoda, kako druga, kada je plan pravljen. Sada je samo stvar provođenja. Kanton Sarajevo je prepoznao da ima problem tako da je napravljen i akt za smanjenje čestične tvari. Imamo registar emisija gdje bi se trebalo po njemu znati koja to firma ili postrojenje emituje koju količiniu i na osnovu toga da se postupa. Na kraju krajeva u slučajevima daljnjeg povećanja da se prebacuje na druge energente, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency Sanela Salihagić, rukovodilac sanitarne hemije Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: