“Paul Grady, istražitelj tužilaštva u Haagu, i ja imamo odranije neke džentlmenske dogovore da ne objelodanjujemo pojedine dokumente. Želim da se sastanem s njim i da mu saopštim šta ću da uradim s tim dokumentima. Smatram i da je njihovo ponašanje bilo onakvo kakvo ne treba”, rekao je Gojko Kličković obraćajući se sudskom vijeću i iznoseći pojedina “neriješena pitanja svoje odbrane”.
Prvooptuženi je dodao da su Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik “iskazali volju” da pred Sudom BiH daju iskaz kao svjedoci njegove odbrane.
Gojko Kličković, bivši predsjednik Ratnog predsjedništva Srpske opštine Bosanska Krupa, skupa s Mladenom Drljačom i Jovanom Ostojićem tereti se za niz zločina počinjenih na području Bosanske Krupe 1992. godine. Optuženi se zajedno s Karadžićem i Krajišnikom terete za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je počeo u ljeto 1991. radi stvaranja zasebne države bosanskih Srba.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) očekuje nastavak suđenja za zločine počinjene na području BiH, dok je Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, u martu 2009. pred MKSJ-om pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u BiH i nalazi se na izdržavanju kazne u Velikoj Britaniji.
Pod šifrom A7 iskaz u korist Kličkovićeve odbrane dao je svjedok koji je govorio o događajima 1992. godine u Bosanskoj Krupi.
Odbrana prvooptuženog ga je pozvala da govori o evakuacijama Bošnjaka iz Krupe u maju 1992., ali je pred kraj njegovog ispitivanja shvatila da je pozvala pogrešnu osobu.
“Očito je da je razlika u imenu, pa ćemo drugog svjedoka morati pozvati na okolnosti evakuacije u maju 1992. godine”, rekao je Kličković, nakon čega je svjedok A7 kazao da je moguće da je odbrana mislila pozvati njegovog brata, ali da je on u međuvremenu preminuo.
“Možda je moj brat tada dolazio u Krupu dok su bile evakuacije, ali ja ne znam”, objasnio je A7 i dodao da on nije bio upoznat s evakuacijom Bošnjaka, ali da je kasnije čuo da je “dio muslimana prešao na lijevu obalu Une”.
Ovaj svjedok se prisjetio “haosa” koji je vladao u Krupi pred početak sukoba 21. aprila 1992. te “velikog broja nepoznatih i naoružanih ljudi”.
“Smatram da je netrpeljivost u Krupi krenula od momenta kada je Milan Martić bio uhapšen u Bosanskoj Otoci. To je bio uzrok problema u tom gradu”, rekao je A7.
Milan Martić, bivši predsjednik, ministar odbrane i ministar unutrašnjih poslova u takozvanoj Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajina i Republici Srpskoj Krajini (RSK), u oktobru 2008. je pred MKSJ-om osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina počinjenih na području Republike Hrvatske. Nalazi se na izdržavanju kazne u Estoniji.
Nastavak suđenja je 16. februara.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
