Rasprava o informacijama o akciji "Svjetlost“ i terorističkom napadu u Bugojnu

“Inicirati donošenje zakona o prevenciji i borbi protiv terorizma u BiH, mislim da je to ključni zakon za koji ovaj parlament treba odlučiti hoće li imati to na nivou države ili neće”, smatra ministar Ahmetović.

Ministarstvo sigurnosti BiH predlaže da Ministarstvo pravde BiH preispita postojeću kaznenu politiku kao i mogućnost izrade izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH u dijelu sankcija odnosno raspona kazni koje se odnose na krivična djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom s posebnim akcentom na krivično djelo, terorizam, finansiranje terorističkih aktivnosti, javno podsticanje na terorističke aktivnosti, vrbovanje radi terorističke aktivnosti, obuku za izvođenje terorističkih aktivnosti i organiziranje terorističke grupe.

Takođe, Ministarstvo sigurnosti BiH predlaže Zajedničkoj komisiji da zakaže posebnu sjednicu sa nadležnim agencijama u vezi jačanja kapaciteta u borbi protiv takozvanog unutrašnjeg i međunarodnog terorizma.

Poslanik Martin Raguž je tokom diskusije kazao da treba znati da je u Bugojnu bio izravni napad na državu i "trebamo ovdje danas znati da nije bilo adekvatnog odgovora države na taj napad“.

Po njegovim riječima, predložene mjere su nedovoljne u odnosu na probleme koji postoji.

Poslanik Remzija Kadrić je kazao da prema informaciji o akciji "Svjetlost“, trenutno u državi imamo osam napadača na ustavni poredak i teritorijalni integritet BiH, od kojih je sedam državljana BiH, a osmi je kao stranac deportovan u Hrvatsku.

"Ako je to jedini spisak onih koji ruše ustavni poredak i teritorijalni integritet BiH onda se taj problem da riješiti, a svjesni smo svi da je taj spisak daleko veći“, kazao je Kadrić.

On smatra da treba napraviti sveobuhvatnu analizu i „da dobijemo informaciju o tome ko sve u ovoj državi ruši ustavni poredak i teritorijalni integritet BiH“.

"Ovo bi trebao da bude samo povod da se napravi dobra analiza da vidimo ko je sve na spisku onih koji su protiv BiH, protiv ustavnog poretka, koji narušavaju teritorijalni integritet BiH“, kazao je Kadrić.

Poslanik Drago Kalabić je cijelu situaciju sažeo u dvije konstatacije - da postoji u BiH opstrukcija borbe protiv terorizma i da u BiH ne postoji politička volja za obračun s terorizmom.

Poslanik Bakir Izetbegović je kazao da je čovjek koji je uradio šta je uradio u Bugojnu, "jedan čudak“, da je bio „pomalo za sebe, imao je neka svoja viđenja“, te da misli da nije bio uvezan u nekakav sistem.

U vezi radikalizma pa i vjerskog radikalizma u BiH mislim, kazao je Izetbegović, da on ima svoje korijene u stresu, u traumama koje je narod prošao, da je to jedna od pojava, dimenzija postraumatskog sindroma u BiH.

Poslanik Momčilo Novaković je konstatirao kako ne postoji „politička volja za ovo“, ističući da današnja rasprava nema smisla bez glavnog tužioca BiH i direktora SIPA-e i OSA-e.

Tokom diskusije je, između ostalog, rečeno i to da je ovo opšti problem s kojim se društvo sa svim svojim resursima mora suočiti.

Nakon što je saslušao diskusije poslanika, ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović je kazao da se radi o teškom terorističkom aktu koji je udario na državu BiH, odnosno na instituciju za provođenje zakona koja se zove policija.

"Dakle, to jasno govorim cijelo vrijeme i to je moj stav. Ponavljam, imamo problem i problem trebamo svi zajedno rješavati“, poručio je ministar Ahmetović.

U informaciji o akciji "Svjetlost“ se navodi da su policijske agencije i službe sigurnosti BiH na osnovu operativnih saznanja i prikupljenih obavještajnih podataka, u dužem vremenskom periodu poduzimale određene mjere i radnje koje su za cilj imale dokumentiranje nezakonitog djelovanja takozvane „vehabijske zajednice“ formirane od veće grupe osoba na području sela Gornja Maoča, Općina Srebrenik.

Prema prikupljenim policijsko-obavještajnim saznanjima, pripadnici ove zajednice su u periodu od 2002. do 2010. godine, kao organizirana grupa, provodili aktivnosti čiji je cilj bio da upotrebom ili prijetnjom sile promijene ustavni poredak BiH te ugroze njenu teritorijalnu cjelovitost, izazovu narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost.

Kako se navodi, tokom akcije "Svjetlost“ slobode je lišeno osam osoba. Sedam osoba lišenih slobode su 3. februara predane na dalju nadležnost i postupanje Tužilaštvu BiH koje je od Suda BiH zatražilo određivanje pritvora što je i prihvaćeno, dok je stranom državljaninu određen pritvor od strane Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BIH, nakon čega je deportovan u Republiku Hrvatsku.

Sud BiH je 26. februara za sve osumnjičene ukinuo mjeru pritvora uz donošenje niza mjera zabrane kretanja i ostvarivanja kontakata sa bilo kim osim sa članovima porodice i angažiranim advokatima.

Rasprava je okončana, a poslanici će se o infomacijama i predloženim mjerama izjasniti nakon što završe diskusiju o svim tačkama dnevnog reda.