{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Rafteri će uskoro lakše prelaziti granicu i odlaziti na rijeku Taru

F
26.7.2014. u 11:25
0
2
Rafteri će uskoro lakše prelaziti granicu i odlaziti na rijeku Taru
0
Zahvaljujući dobroj saradnji koju Općina Foča ima s općinama i institucijama Crne Gore, uskoro se očekuje potpisivanje Sporazuma na nivou dvije države, BiH i Crne Gore, o korištenju rijeke Tare u turističke svrhe na obostrano zadovoljavajući način.
Ovo je u razgovoru za Agenciju FENA potvrdio načelnik Općine Foča Radisav Mašić navodeći da se ovim Sporazumom želi prevazići problem s kojima se godinama susreću rafteri iz dvije zemlje.

Naime, bh. rafteri da bi došli do polaznog mjesta Brštenovica na Tari, odakle do ušća u Drinu (21 km) na Šćepan Polju zajednički s Crnogorcima dijelimo tu rijeku, moraju proći crnogorsku granicu, gdje se susreću s dužim zadržavanjima.

"Neprijetno im je tako stajati na carini pogotovo sa skafanderima i ostalom pratećom opremom. Iz tog razloga, nakon potpisanog Sporazuma trebala bi se početi tolerirati ova vrsta turista, jer će carinici bh. raftere gledati kao domaće raftere, koji će komotnije prelaziti granicu BiH - Crna Gora. U tom smislu, planiraju se uvesti zajedničke inspekcijske kontrole za BiH i Crnu Goru", istakao je Mašić.

Uprkos tome što Sporazum nije zvanično potpisan, Mašić tvrdi da se od početka ljetne sezone primjenjuje s obzirom da su vođeni razgovori, na kojima je s nadležnim ministarstvom iz Crne Gore dogovoreno da "se u ovoj sezoni tolerira prolazak preko granice BiH - Crna Gora to jest da se svede administrativna procedura na najmanju moguću mjeru".

"Taj dogovor se uglavnom poštuje. Do kraja jula moguće je da potpišemo ovaj Sporazum, koji će problematiku raftera u vezi prelaska državne granice regulirati s dugoročnijim uvjetima", izjavio je Mašić.

Za rafting Tarom brine 12 registriranih klubova, koji su „ovih dana u velikom poslu, jer je interesovanje za rafting u porastu“. Oko 90 posto turista, kako kaže, dolazi iz drugih država regiona i Evrope, posebno iz Srbije.

Govoreći o resursima s kojima Općina Foča raspolaže načelnik Mašić navodi velike kapacitete u hidroenergetici, veliko bogatstvo u šumama, rafting rijekom Tarom, te Nacionalni park Sutjeska kao posebno blago.

"Nažalost efekti privatizacije ostavili su velike tragove, zbog čega se općina još nije oporavila u privrednom smislu", kazao je Mašić.

Iako proces oporavka još traje ističe da na području Broda odnosno bivšeg ŠIP "Maglić", koji je bio privredni kapacitet i veliki drvoprerađivač - gigant, napravljena industrijska zona u kojoj već uspješno radi firma iz Egipta, koja zapošljava 180 radnika.

"Također, u industrijskoj zoni prisutno je i nekoliko lokalnih firmi, čiji se rad zasniva na poluproizvodu", kaže Mašić, koji je izrazio žaljenje što ovakvih firmi nema više u Foči.

Na području mjesne zajednice Čelebići prije šest mjeseci započelo je istraživanje nalazišta olova, cinka i bakra. Radi se o području na graničnom pojasu prema Crnoj Gori, za koje se smatra da posjeduje nalazišta ove rude.

Potvrdio je da se nastavak istraživanja rude olova, bakra i cinka, koja je eksploatirana u Šupljoj stijeni u Crnoj Gori, očekuje ovih dana na području BiH.

Također, u Foči se provode aktivnosti na izgradnju malih hidrocentrala.

"Jedna je već izgrađena, a ovih dana započet će izgradnja još jedne hidrocentrale. Riječ je o hidrocentralama kapaciteta od 2,5 do 4,5 mega vata. Mislim da na području općine Foča, bar po projektima, koji su već potpisani i odobreni po koncesijama, može biti izgrađeno sedam hidrocentrala", kazao je Mašić.

Dodao je da će se intenzivirati taj proces, u kojem je najvažnije da se angažira lokalno stanovništvo i da će "kada krene proizvodnja u njima i Općina od toga imati koristi".

Od 2001. godine do danas, primjetan je neznatan porast broja stanovnika, što se može objasniti i činjenicom da je u posljednjem periodu došlo do djelimičnog povratka prijeratnih stanovnika općine.

U Foči je od kraja rata do danas registrirano 3.650 povratnika, Bošnjaka, međutim stvarni broj povratnika je manji, s obzirom da povratnici nerijetko prodaju ili mijenjaju svoju imovinu, posebno u gradskom području, nakon čega se trajno sele iz Foče.

"Što se tiče imovine povratnika ona je vraćena. Povratnicima nastojimo u jednoj finoj tolerantnoj atmosferi pomoći gdje god je to moguće", kazao je Mašić, te ocijenio veoma dobrom saradnju povratnika i Općine Foča.

Tako je načelnik Mašić tokom mjeseca ramazana često pozivani gost na iftare, koje organiziraju nevladina udruženja.

Općina Foča, po njegovim riječima, dobro sarađuje i s Općinom Ustikolina, gdje trenutno zajedničkim aktivnostima radi na obnovi mosta i izgradnji puta prema Mjesnoj zajednici Cape.

"Također, i s općinama Goražde, te crnogorskim općinama Plužine i Pljevlja, imamo dobru saradnju", rekao je Mašić.

Za razliku od prirodnih resursa, koji su nedovoljno iskorišteni, kapaciteti na visokoškolskim ustanovama (Medicinskom fakultetu Foča Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu "Sveti Vasilije Ostroški") su popunjeni zahvaljujući studentima ne samo iz Republike Srpske, nego i Federacije, Crne Gore i Srbije.

"To me zaista raduje, jer to pokazuje da je ovdje fina atmosfera, za koju je zaslužno 1.500 studenata", zaključio je načelnik Općine Foča Radisav Mašić u razgovoru za Agenciju FENA.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: