{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Profesori: Multikulturalnost u BIH je mrtva ili istrošena

S
1.11.2011. u 13:48
0
148
Profesori: Multikulturalnost u BIH je mrtva ili istrošena
0
Profesori: Multikulturalnost u BIH je mrtva ili istrošena
Nerzuk Ćurak
Multikulturalnost je mrtva ili istrošena u BiH - smatra jedan broj univerzitetskih profesora.
Profesor Mile Lasić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru navodi da je u BiH "sa radošću dočekana tvrdnja britanskog premijera Davida Camerona i njemačkog kancelara Angele Merkel da je došlo do smrti multikulturalizma na Zapadu".

"Od elemenata suživota koji smo imali u pokojnoj Jugoslaviji u svim postjugoslavenskim zemljama nastala su paralelna društva", kazao je Lasić.

On navodi da su puno više nastradali oni koji su "manjinci u većinskom okruženju", a pogotovu stvarni manjinci, dakle nacionalne manjine koje su dvostruko kažnjene.

"Krivicu snose ne samo političke, nego duhovne i univerzitetske ekipe koje reprodukuju poželjni govor i stvaraju poželjnu sliku. Zatim, krivci su religijske zajednice koje rade zajedno sa politikama, što je užasno škodilo i vjeri, a o politici, suživotu i multikulturalnom društvu da i ne govorimo. U svakom slučaju, nastala je smrt multikulturalizma u postjugoslavenskim zemljama", kazao je profesor Lasić za "Slobodnu Evropu".

Profesor Nerzuk Ćurak, sa sarajevskog Univerziteta, smatra da je multikulturalnost sistematski uništavana u posljednje dvije decenije, što je rezultiralo činjenicom da je BiH danas "država koja postoji kroz svoje nepostojanje i ne postoji kroz svoje postojanje".

"Multikulturalizam je prisutan i pozitivan kada se uopšte na njega ne obraća pažnja. Zna se koliko je u BiH ta ideja multikulturalizma isticana, naročito negdje pred početak rata, a da u posljednje vrijeme imamo situaciju u kojoj je došlo do promjene paradigme razumijevanja multikulturalizma, koji je nekada shvaćan upravo kao jedno mnoštvo različitosti, a sad se shvaća kao življenje jedne zajednice pored druge" - navodi Ćurak.

Profesor Miodrag Živanović, sa banjalučkog Univerziteta, kaže da se u BiH zagovaraju dvije teze - da postoji jedna jedinstvena kultura, jedan jedinstveni kulturni identitet koji bi se mogao zvati bh identitet, te da postoje odvojeni srpski, bošnjački i hrvatski kulturni identitet i da se oni međusobno ne dodiruju.

"Uvjeren sam da ni jedna od ovih teza ne dotiče realnost. Još nije profilisan bh. identitet, tako da je ili prerano ili nije još primjereno govoriti o tome ako gledamo stanje u našem društvu. Takođe, smatram da ne postoje izolovane, međusobno odvojene tri kulture, tri kulturna kruga, jer su to kulture koje su vijekovima međusobno povezane i prožimaju se", kazao je Živanović.

U traganju za vlastitim identitetom građani u cijelom regionu okrenuli su se religiji, a mnogi autoritet danas traže u vjerskim liderima i vjerskim zajednicama - smatra profesor Zorica Kuburić, sa novosadskog Univerziteta, inače predsjednik Centra za empirijska istraživanja religije.

"To je svetski proces, nije to samo kod nas. Mi nismo izolovani. Posle pada komunizma religija je postala značajan faktor identifikacije, identiteta - i ljudi se, naravno, vraćaju religiji. Revitalizacija religije je prisutna svugde i stoga se to desilo kao jedna vrsta retradicionalizacije društva", navela je profesorica Kuburić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: