Na tradicionali uranak i kupanje u rijeci kolona od tridesetak Roma, okićenih sa vijencima cvijeća, krenula je ispred zgrade Udruženja ove manjinske zajednice, da bi, nakon spuštanja vijenaca cvijeća u Sanu, najhrabriji među njima zaplivali u vodi čija je temperatura bila 11 stepeni Celzijusovih, dok je temperatura vazduha bila tri stepena.
Prema kazivanju Roma, ovaj drevni običaj obnovili su posljednjih sedam godina, želeći da ga sačuvaju kao dio bogate običajne tradicije svog naroda.
"Voda je hladna, ali to nama ne smeta jer je đurđevdansko kupanje dio bogate tradicije romskog naroda i običaj koji želimo sačuvati. Tako skidamo sve naše muke i grijehe i želimo da ih voda odnese, a da nam ova godina donese više sreće i radosti u životu", rekao je Salešević.
Dejan Mašić jedan je od kupača koji se na hladnoću vode nije žalio i koji se unazad sedam godina redovno kupa u Sani na Đurđevdan.
"Običaj je da ovog jutra ustanemo veoma rano, u četiri sata, i da nakon umivanja ispletemo vijenac od cvijeća kojim kitimo naše domove, a jedan vijenac nosimo na rijeku gdje ćemo se kupati. Tako ostavimo sve loše iza sebe i krećemo u jednu novu, bolju godinu", kazao je Mašić.
Sa svojim sugrađanima romske nacionalnosti u Sani je zaplivao i direktor prijedorske Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Zdravko Suvajac.
"U dekadi Roma svako treba da doprinese pobošljanju položaja i približavanju ovom narodu i njihovim obijačima. Romi su fin narod koji ne želi nikome zlo, narod koji ne zna ni za kakvu politiku i koji treba pomoć", rekao je Suvajac.
Interesantne i lijepe đurđevdanske obrede, koji vuku korijene iz paganskih vremena, imaju i potkozarski Srbi.
U nekim potkozarskim selima mještani se okupljaju oko vodenica na omaju.
U vodu zahvaćenu pod vodeničkimg točkom stavljaju poljsko cvijeće i njome se umivaju na Đurđevdan.
Običaj je da se okupljeni oko seoske vodenice pršću vodom i žare koprivom radi dobrog zdravlja.
Od ljeskovih grana prave krstove koje bacaju u vodu zajedno sa vijencima ispletenim od vrbovih grana, a kultna tradicija je i da ljeskove krstove zabadaju u polja kako bi žito dobro rodilo, dok se bukovim ili grabovim granam kite kuće.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
