{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prije pet godina uhapšen je Karadžić, porodice žrtava još čekaju pravdu

21.7.2013. u 09:05
0
65
Prije pet godina uhapšen je Karadžić, porodice žrtava još čekaju pravdu
0
Prije pet godina, 21. jula 2008. svijet je obišla vijest da je uhapšen izvjesni dr. Dragan David Dabić, iza čijeg lažnog identiteta se krio jedan od najtraženijih optuženika za ratne zločine, Radovan Karadžić.
Dragan Dabić alias Radovan Karadžič (Foto: AFP)
Dragan Dabić alias Radovan Karadžič (Foto: AFP)


Tužilaštvo Haškog tribunala ga je još u novembru 1995. optužilo za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene nad nespskim stanovništvom u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, u kojem je poginulo najmanje 100.000 ljudi, a više od dva miliona bilo prinuđeno na izbjeglištvo.

Punih jedanaest godina trajalo je njegovo bjekstvo od međunarodne pravde. Navodno se krio po pravoslavnim manastirima u Crnoj Gori i Srbiji, ali je otkriven usred Beograda, prerušen u bradatog, egzotičnog doktora Dabića, "specijalistu prirodne medicine″, saradnika časopisa "Zdrav život" i učesnika mnogih javnih tribina.

Skidanje maske



Skinuta mu je 21. jula 2008. ta bizarna maska, i pred licem javnosti se pojavio najtraženiji haški optuženik, koji će u pritvor Tribunala biti prebačen deset dana kasnije. Bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte, svih jedanaest godina Karadžićevog bjekstva, potresala je i svjetsku i srbijansku javnost zahtjevima da se preduzme ozbiljna potraga za njim, kako bi se stalo na put svakoj nekažnjivosti za ratne zločine, ali ti zahtjevi dočekivani su indolencijom, tapkanjem u mjestu, opstrukcijama i glasinama, piše Deutsche Welle.

Haški tribunal se pokazao efikasnijim. Tužilaštvo je počelo izvoditi svoje dokaze 13. aprila 2010, a završilo 25. maja 2012. Manje od pet mjeseci kasnije, počeo je drugi dio suđenja.

Radovan Karadžić (Foto: AFP)
Radovan Karadžić (Foto: AFP)


"Psihijatar, pisac i čovjek mira", predstavio se Karadžić Haškom tribunalu 16. oktobra 2012. godine u uvodnoj riječi na početku dokaznog postupka odbrane, koju sam zastupa. Na početku procesa u aprilu 2009. kad su tužioci počeli da dokazuju njegovu krivicu, Karadžić je isticao da ne brani sebe nego srpski narod. U drugoj polovini suđenja, koje je u toku, akcenat je na sopstvenoj odbrani. "Umjesto kazne, zaslužujem nagradu za sva dobra koja sam učinio", rekao je i negirao svaku odgovornost za srebrenički genocid.

"Naredio sam da se civili zaštite i da se zarobljenici razmijene", insistira, što prešutno znači da njegovo naređenje nije poštovano i da samo Ratko Mladić snosi odgovornost za masakr. Međutim, tužioci smatraju da je general Mladić na vojničkom polju realizovao "strateške ciljeve političkog šefa bosanskih Srba" koji su se svodili na jedno – etničko čišćenje.

Na polovini suđenja, u junu prošle godine, Pretresno vijeće oslobodilo je Karadžića optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština (Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, Foči, Ključu, Prijedoru i Sanskom Mostu), ocijenivši da su zločini snaga Republike Srpske teški, ali ne takvi da su "van razumne sumnje" počinjeni kako bi se "bosanski Muslimani i Hrvati u cjelosti ili dijelom uništili kao etnička ili vjerska grupa".
Prihvatanja žalbe

Na takvu odluku tužilaštvo Haškog tribunala se žalilo. Žalbeno vijeće je 11. juna prihvatilo žalbu, ocijenivši da postoje dokazi da su u sedam opština "počinjeni zločini koji predstavljaju elemente genocida". Sudije su saopštile da smatraju da su dokazi tužilaštva da je Karadžić imao namjeru da počini genocid ubjedljivi i vratili u optužnicu tačku koju je Pretresno vijeće anuliralo.

Pošto je, dakle, u optužnicu vraćena ta tačka, Karadžić će u svom dokaznom postupku morati da se brani i od optužbi za genocid u navedenih sedam opština, a ne samo u Srebrenici, kao i za etničko čišćenje velikih dijelova Bosne i Hercegovine, teror nad Sarajevom i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.


Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: