{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Preživjeli logoraši traže postavljanje spomen-ploče u Manjači

F
15.11.2014. u 12:08
7
11
Preživjeli logoraši traže postavljanje spomen-ploče u Manjači
7
Preživjeli logoraši traže postavljanje spomen-ploče u Manjači
Foto: FENA
Na planini Manjača u blizini Banje Luke danas je komemorativnim skupom obilježena 19. godišnjica zatvaranja logora kroz koji je prošlo 5.000 logoraša.
Manjača je kao zatočenički logor počeo da funkcioniše 15. maja 1992. godine. U jednom trenutku, na Manjači je bilo zatočeno približno 3.640 muškaraca. Logor je bio smješten na vojnom terenu za obuku, u objektima bivše vojne farme.

Današnjem skupu su prisustvovali preživjeli logoraši iz cijele BiH. Doputovali su iz Sarajeva, Mostara, Brčkog, Tuzle, Donjeg Vakufa, Jajca, Sanskog Mosta, Ključa i Prijedora.

Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković kazao je za Agenciju Fena da danas želi odati počast svim logorašima u BiH te se prisjetiti svih tortura i patnji kroz koju su oni prolazili.

Ukazao je na vrlo loš odnos institucija, vlasti i politike prema logorašima, jer ne žele definisati zakonski okvir kojima će biti regulisana prava i obaveze logoraša.

Također je dodao da logoraši moraju raditi na sprečavanju ponavljanja ovakvih tortura, dodajući da je obilježavanje i memorijalizacija mjesta zločina jedan od najboljih načina.

Foto: FENA
Foto: FENA


"Želimo poslati jasnu poruku da je zlo koje se desilo od 1991. do 1995. godine produkt sulude politike i mi moramo raditi na otkrivanju istine i sprečavaju ponavljanja", kazao je.

Istakao je da odgovorni za formiranje logora u BiH moraju odgovarati te da u BiH još niko nije dogovarao za zločine u logorima.

Također je naglasio da je u BiH potrebno više govoriti o organiziranim zločinima i njihovim prikrivanjima, jer pojedinac ili grupa ljudi nisu mogli sami premještati leševe iz jedne grobnice u drugu.

Dodao je da je postavljanje spomen-ploče bivšim logorašima u Manjači problem s kojim se već odavno susreću te da spomen-ploča koja govori o istini ne bi trebala smetati nikome.

"Želimo postaviti spomen-ploče samo na onim mjestima gdje postoje dokazi i presude da se zločin tu zaista desilo. Istina je jedna", poručio je Mešković.

Predsjednik Regionalnog saveza logoraša Banja Luka Sabahudin Garibović kazao je za Agenciju Fena da je prošlo 23 godine od formiranja logora Manjača.

"Tu smo da se sjetimo svih onih koji su svoje živote i zdravlje ostavili u Manjači", istakao je.

Foto: FENA
Foto: FENA


Također je naglasio da su u logoru Manjača od 1991. do 1992. godine, a onda i u 1995. godini, vojne snage Republike Srpske držale zatvorenike, najprije hrvatske civile i vojnike tokom Domovinskog rata u Hrvatskoj, a onda bošnjačke civile i vojnike tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Zatočenici na Manjači bili su uglavnom Bošnjaci, a bilo je i nešto bosanskih Hrvata i tek poneki bosanski Srbin. Velika većina zatočenika bili su civili, bilo je i maloljetnih i starijih, kao i duševno hendikepiranih muškaraca, navedeno je tokom sudskih postupaka u Haškom tribunalu.

U neposrednoj blizini logora pronađena je masovna grobnica sa posmrtnim ostacima 540 žrtava, za koje se pretpostavlja da su logoraši.

Zatočenike su držali u velikim pretrpanim štalama za stoku, u kojima su provodili većinu dana, sjedeći ili ležeći. Bilo je nešto slame i ćebadi, ali događalo se da neki zatočenici leže na golom betonu. Unutra se teško disalo od smrada. U logoru nije bilo tuševa ni praonica, nije bilo ni tekuće vode. Logor je bio zaražen vašima. Zatočenici su za nuždu koristili kante, a tek kasnije su dobili poljske nužnike od dasaka. Prehrana u logoru bila je daleko od dovoljne, zatočenici su dva puta na dan dobijali čorbu i krišku hljeba. Zbog takve ishrane mnogi su zatočenici izgubili na težini i veoma omršavjeli. Neki su bili tako izgladnjeli da su iz očaja jeli travu.

Logor je zatvoren krajem 1992. zbog međunarodnog pritiska, ali je opet na neko vrijeme otvoren u oktobru 1995. Procjenjuje se da je između 3.000 i 8.000 ljudi prošlo kroz logor. Broj ubijenih je nepoznat. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije navodi da je neosporno utvrđeno da je barem 10 osoba ubijeno na toj lokaciji. Druge procjene sežu i do 50.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: