{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pravni eksperti: Na slobodi bi se moglo naći još 70 osuđenih ratnih zločinaca

A
19.11.2013. u 12:18
0
25
Pravni eksperti: Na slobodi bi se moglo naći još 70 osuđenih ratnih zločinaca
0
Pravni eksperti: Na slobodi bi se moglo naći još 70 osuđenih ratnih zločinaca
Foto: Klix.ba
Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine jučer donio odluku o obustavljanju izdržavanja kazne i oslobađanju deset osuđenih ratnih zločinaca, a pozivajući se na odluku Ustavnog suda od 22. oktobra 2013. godine koji je usvojio apelacije osuđenih pred Sudom BiH, te utvrdio povredu prava optuženih iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije i ukinuo presude Državnog suda, pravni eksperti tvrde kako je ovo očekivana odluka na koju upozoravaju već godinama.
Oslobađanje osuđenih ratnih zločinaca je posljedica presude Evropskog sud za ljudska prava (ECHR) u Strazburu koji je 18. jula ove godine donio odluku u slučaju "Maktouf i Damjanović protiv BiH", u kojoj navodi da Sud BiH nije smio retroaktivno primijeniti Krivični zakon iz 2003. godine u dva predmeta ratnih zločina, odnosno da je morao biti primijenjen Krivični zakon bivše SFRJ iz 1976. godine koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnih djela.

Prema presudi Velikog vijeća u predmetu "Maktouf i Damjanović protiv BiH", Sud je odlučio da je došlo do povrede člana 7. (kažnjavanje samo na osnovu zakona) Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Odluke iz Strazbura BiH mora doslovno primijeniti



Goran Šimić, doktor pravnih nauka, stručnjak u oblasti kaznenog prava i tranzicijske pravde, autor knjige ''Suđenja za ratne zločine u BiH'', kaže da ovakva odluka ne predstavlja urušavanje pravnog sistema, jer je BiH taj sistem urušila 2003. godine ''kada smo donijeli zakon koji je bio u suprotnosti sa Evropskom konvencijom''.

"Ovo su samo konzekventne posljedice onoga što smo u BiH radili u zadnjih deset godina u procesuiranju predmeta ratnih zločina. Vjerovatno nije moglo drugačije biti. Još prije pet ili sedam godina, pravni stručnjaci su govorili da ovo što se radi u BiH nije dobro i da to treba promijeniti. Nas niko nije slušao i to je prošlo. Ono  što danas imamo samo je posljedica takvog stanja. Mi nemamo nikakvu mogućnost preispitivanja odluka Evropskog suda za ljudska prava, dužni smo da to doslovno primijenimo u svom zakonodavstvu. To dalje slijedi da se u svim predmetima, gdje je Evropska konvencija kazala da se neće primijeniti Krivični zakon iz 2003. godine, ima se primijeniti Krivični zakon iz 1976. godine", rekao je Šimić.

On, ipak, ne smatra da je Ustavni sud BiH pogrešno primijenio odluku Evropskog suda za ljudska prava.

"Sud je postavio generalni princip. Nema retroaktivnosti primjene zakona i to se ima odnositi na sve predmete ratnih zločina, a ne samo na ova dva zločina u slučaju Maktouf i Damjanović", dodao je.

Advokat Dušan Tomić, koji je zastupao osumnjičene za ratne zločine Gojka Kličkovića i Zdravka Mihajlovića, podsjeća kako je prije osam godina podržao štrajkače u bh. zatvorima koji su tražili upravo  da im se sudi po Krivičnom zakonu SFRJ, a ne po Krivičnom zakonu BiH.

"Rekao sam tada da će to jednoga dana donijeti strahovite posljedice, i to ne samo pravosudne već i političke. Nažalost, imamo danas, poslije svega, takvu situacije da retrogradna politika uzima ovo kao toljagu kojom se ruši ova zemlja. Govorio sam o tome jer sam se prvi radovao i granici BiH, državnoj policiji i Sudu BiH, jer sam smatrao da jačanjem BiH jača i moj položaj kao čovjeka, koji smatra da nema života bez zajedničke zemlje", govori Tomić za agenciju Anadolija.

Šta je pravda, a šta pravičnost



Ekspert Šimić napominje da je u BiH ''pobrkana pravda i pravičnost''.

"Pravičnost podrazumijeva jednakost svih pred zakonom i sudovima. O tome govori Evropska konvencija kad govori o pravičnom suđenju. Čak i osuđenici za najmonstruoznija nedjela imaju pravo na pravično suđenje, a pravično suđenje znači primjena zakona iz 1976. godine. Sada je ukinuta drugostepena presuda. Sud će nanovo cijeniti iste dokaze i odgovorni neće biti oslobođeni krivice. Umjesto Krivičnog zakona iz 2003. godine treba primijeniti Krivični zakon iz 1976. godine sa svim posljedicama koje to donosi sa sobom", objasnio je.

Prema njegovim saznanjima, pod lupom bi se trebalo naći 50-ak predmeta sa do 70 osoba, koji bi se, također, mogli naći na slobodi. Šimić, ipak, to smatra relativno malim brojem presuda. Vjeruje i kako će Sud BiH ekspresno riješiti ove predmete.

"To je mali broj u odnosu na ono što nas čeka. Mi imamo 1.300 neriješenih predmeta ratnih zločina tako da nam je bolje da sada stvorimo pravičan zakonodavni okvir za ostala suđenja u odnosu na ono što smo uradili. Mi sebi kao društvo trebamo priznati da smo u zadnjih deset godina koristili pogrešne standarde i norme prilikom ovih suđenja... Vidite, nema pravde pred sudovima. Dobio neko 36 ili 8 godina, nema tu pravde. Pravda bi bilo nešto što ide u korist žrtava, a godine zatvora to nisu. Trebamo se osloboditi toga da će pravda biti narušena tim što neko neće dobiti 28 ili 16. Koliko god neko dobio, ljudi iz grobova neće ustati", naglasio je Šimić.

Ugledni bh. advokat Vasvija Vidović ranije je kazala kako je uvijek zastupala ono što je jedino moguće, a to je da nema mjesta retroaktivnoj primjeni zakona ukoliko taj zakon nije povoljniji za optuženog.

Advokat Tomić je uvjeren da će posljedice biti strahovite.

"Mislim da će se nastaviti erozija Suda BiH zbog ovakvih stvari. Zapanjujuće je da je da Sud BiH konstatira da će nastaviti suditi po Krivičnom zakonu BiH. To ruši BiH! Svi slučajevi koji se upute ka Strazburu vezano za primjenu Krivičnog zakona BiH 2003. godine će pasti. Smatram da je hitno potreban sastanak na kojem će se reći da sudije moraju suditi po Krivičnom zakona SFRJ koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnih dijela",  naglašava Tomić.

Kritike na račun predsjednice Suda BiH



Kritizirao je predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso, tvrdeći da je napadala sudije koji su ukazivali da se treba suditi po Krivičnom zakonu SFRJ. S druge strane, oni koji su na strani Krese podsjećaju da je ona samo tražila primjenu važećeg zakona u BiH, jer zakone u BiH donosi Parlament BiH, a ne bilo koji sudija.

Inače, Abuladhim Maktouf odslužio je petogodišnju kaznu na koju ga je Sud BiH osudio zbog počinjenog ratnog zločina primjenjujući Krivični zakon BiH, koji nije postojao u vrijeme kada je počinjeno krivično djelo za koje je osuđen. Maktouf sada živi u Maleziji.  Goran Damjanović trenutno služi zatvorsku kaznu. Oni su podnijeli žalbu nakon što je obojicu Sud BiH osudio za zločine počinjene nad civilima tokom rata 1992.-1995. godine.

Maktouf je pomagao u otmici dvoje civila 1993. godine u Travniku u cilju njihove zamjene za pripadnike Armije RBiH, koje su zarobile snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO), navedeno je na Sudu. U julu 2005. godine Sudsko vijeće Suda BiH osudilo ga je za ratni zločin pomaganja i poticanja na uzimanje talaca i izreklo mu je kaznu od pet godina zatvora na osnovu Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine.

Damjanović je igrao značajnu ulogu u premlaćivanju zarobljenih Bošnjaka u Sarajevu 1992. godine kako bi ih kaznio zbog pružanja otpora srpskom napadu, navedeno je na Sudu. U junu 2007. Sudsko vijeće Suda BiH osudilo ga je za mučenje kao ratni zločin i izreklo mu je kaznu od 11 godina zatvora na osnovu Krivičnog zakona iz 2003. godine koja je potvrđena novembra 2007. godine.

Ustavne žalbe Maktoufa i Damjanovića su odbijene.

Damjanovićeva žalba odbijena je kao zastarjela u aprilu 2009. godine. Maktoufov slučaj rezultirao je odlukom Ustavnog suda BiH u junu 2007, koji je ustanovio da nijedno Maktoufovo pravo na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima nije prekršeno, saopćeno je iz Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. 

Vijeća za ratne zločine u Sudu BiH uspostavljena su početkom 2005. godine u okviru izlazne strategije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Državni sud može odlučiti da preuzme slučajeve za ratne zločine zbog njihove osjetljivosti i složenosti i da prebaci manje osjetljive i složene slučajeve odgovarajućim entitetskim sudovima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: