Preostao je veliki broj izbjeglica, raseljenih osoba i ostalih osoba pogođenih konfliktom, kojima i dalje treba trajno rješenje, među njima 125.000 raseljenih osoba čiji je status potvrđen u reregistraciji iz 2005. godine. Još uvijek i oko 2.700 obitelji živi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja u BiH.
Također, mnogi ne mogu da se vrate zato što je njihova predratna imovina uništena i nalazi se na listi onih, blizu 45.000 stambenih jedinica povratnika koje čekaju na obnovu ili zato što teren u njihovim mjestima povratka nije očišćen od mina.
Ovo se navodi u Nacrtu Revidirane strategije BiH za provedbu Aneksa VII Dejtinskog mirovnog sporazuma koju je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji s nadležnim institucijama i organizacijama.
Procjenjuje se da izvan BiH trenutno boravi još oko 400.000 osoba, od oko 1,2 miliona naših državljana koji su napustili BiH od 1992. do 1995. godine, i koji su kao takvi evidentirani kao izbjeglice iz BiH. Najveći broj njih se integrirao u zemljama prihvata, a procjenjuje se da blizu 80.000 izbjeglica iz BiH još uvijek treba trajna rješenja, prvenstveno kroz povratak u BiH, navodi se u ovom dokumentu.
Iz inostranstva se prijavilo 6.550 obitelji koje trebaju pomoć u rekonstrukciji u svrhu povratka oko 23.500 izbjeglih osoba, od kojih gotovo tri četvrtine (75 posto) borave u susjednim zemljama regiona, oko 20 posto u evropskim zemljama, a oko pet posto u prekookenaskim iseljeničkim zemljama.
Kako se ističe u Nacrtu Revidirane strategije, veliki problem predstavlja povratak posebno ranjivih kategorija naših izbjeglica iz zemalja prihvata, jer i nakon dugogodišnjih bilateralnih napora na ovom planu, ovaj gorući problem BiH još uvijek nije uspjela da sistemski i do kraja riješi. Posebno se to odnosi na povratak duševnih bolesnika koji su potpuno zavisni od asistencije države u svom povratku. Takve grupe BH izbjeglica nalaze se u Mađarskoj, Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama. Jedna takva grupa od 18 izbjeglica nalazi u izbjegličkom centru u Debrecinu u Mađarskoj, a u Hrvatskoj, u psihijatrijskim bolnicama, boravi ukupno 56 pacijenata koji su izbjeglice iz BiH.
Slične primjere posebno osjetljivih grupa BH izbjeglica - duševnih bolesnika, ali i ostalih ranjivih kategorija, kao što su tjelesno i mentalno invalidne osobe, bivši logoraši, djeca bez pratnje i slično, BiH ima i u drugim zemljama.
Kada je riječ raseljenim osobama, trenutno je u BiH u statusu raseljenih 41.013 porodica, ukupno 125.072 raseljene osobe, od kojih 56.287 ili 45 posto je raseljeno na području FBiH, 67.673 ili 54,1 posto na području RS i 1.112 ili 0,9 posto na području Brčko Distrikta BiH.
U dijelu dokumenta koji govori o potrebama za rekonstrukcijom stambenog fonda u svrhu povratka se navodi kako je procijenjeno da je potrebno obnoviti okvirno oko 45.000 stambenih jedinica.
Trenutno je u bazi podataka registrirano oko 45.000 obiteljskih zahtjeva za pomoć u obnovi u svrhu povratka oko 150.000 osoba, od čega se oko 24.000 zahtjeva (53 posto) odnosi na potrebe za rekonstrukciju na području FBiH, oko 19.000 (43 posto) na području RS i oko 2.000 (tri posto) na području Brčko Distrikta BiH.
Od ukupnog broja raseljenih porodica u BiH, gotovo četvrtina nositelja domaćinstava je u procesu (re)registracije eksplicitno izjavila da se ne želi vratiti u svoje prijeratno prebivalište.
Najveći broj njih raseljen je na području RS, što se odnosi na oko 7.300 porodica, ukupno oko 23.000 osoba, odnosno oko 89 posto svih onih koji ne žele da se vrate, nešto iznad 10 posto (oko 1.000 porodica/2.700 osoba) na području FBiH, a preostalih neznatno iznad jedan posto (oko 100 porodica/300 osoba) na području Brčko Distrikta.
Dakle, za približno 8.000 porodica/26.000 raseljenih osoba, temeljem osobno iskazanih želja, postoji potreba iznalaženja trajnog rješenja kroz neki oblik integracije u mjestima raseljenja, navodi se u Nacrtu Revidirane strategije BiH za provedbu Anekas VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
