Dok će nam se vlasti nerijetko pohvaliti statističkim podacima kako su plaće od 2006. godine porasle za, u prosjeku, 225 KM, "zaboravit će" kazati kako je stvarna potrošačka korpa za 300 KM prosječno skuplja te i dalje za nju treba izdvojiti najmanje dvije i po prosječne plaće. Ne spominje se da su najviše rasle prosječne plaće političarima, dok nam se prikazuje porast u granama koje generalno zapošljavaju najmanji broj stanovništva.
FBiH: Stabilan rast (nezaposlenosti)
U izvještaju Federalnog zavoda za statistiku, za 2006. godinu, navodi se da je broj nezaposlenih osoba iznosio 355.102. Najviše nezaposlenih, 58.521, bilo je u starosnoj skupini 40-44 godina života, dakle kada je najkreativnije čovjekovo doba.
Najvišu netoplaću u 2006. godini imao je Kanton Sarajevo (764, 61 KM), a najnižu Ze-Do kanton (479, 97 KM). Prosjek netoplaće u FBiH iznosio je 603,21 KM. Potrošačka korpa u decembru iznosila je 490,80 KM.
Kada se govori o potrošačkoj korpi, zanimljivo je da se za tu vrstu statistike računaju namirnice koje su neophodne za biološki opstanak. Dakle, ljudi trebaju jesti samo i isključivo grah, rižu, hljeb, mlijeko ili eventualno napraviti uštipke od brašna i jaja za praznik.
Realni troškovi života su mnogo veći, a računaju se sindikalnom potrošačkom korpom za četveročlanu porodicu, a ona je u martu 2006. iznosila dvije prosječne plaće ili pet prosječnih penzija u FBiH.
- godina donijela je smanjenje nezaposlenosti: 367.570 radnika u FBiH je tražilo posao. Prosječna netoplaća u Federaciji u 2007. godini iznosila je 662,10 KM, što je povećanje za 58,89 KM u odnosu na prosjek iz 2006. godine.
Građani u Federaciji koji su htjeli sebi osigurati biološki minimum, krajem 2007. morali su izdvojiti 538,05 KM. Oni koji bi htjeli pojesti malo više povrća, pokoju voćku, kupiti nove cipele ili dijete obradovati kinder-jajetom, morali su izdvojiti 1.402,90 KM sredinom 2007. godine za sindikalnu korpu.
Zanimljiv je i podatak da je najveća prosječna plaća u 2007. godini isplaćena radnicima u duhanskoj industriji (1571,88 KM), a najniža u proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna – 323,69 KM.
U 2008. godini, "preduzetne" vlasti u FBiH su uspjele smanjiti broj nezaposlenih, pa je 338.643 radnika tražilo posao. Zaposlenih je bilo 430.745.
U ovoj godini zabilježen je i rast prosječne plaće te je ona iznosila 751,30 KM. S obzirom da se od 2008. godine u BiH istražuje i indeks potrošačkih cijena, podatak da su osnovni troškovi života (biološki minimum) porasli za 7,7 posto govori da 2008. godina ipak nije toliko sjajna kako se na prvo čitanje čini.
Pojedinačno gledano, indeks potrošačkih cijena za hranu i bezalkoholne proizvode skočio je sa 103,6 u 2007. na 113 u 2008. godini. Pojeftinilo je zdravstvo, poskupio prevoz, a, zanimljivo, cijene alkohola i duhana su ostale iste. Vjerovatno jedan od načina da se građanima/kama u BiH olakša teška situacija – pijte i pušite – sve će proći.
Potrošačka korpa sredinom godine iznosila je 1641 KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovoj godini iznosila je 40,92 posto, što će reći da smo bili u debelom deficitu (59,08 posto), u odnosu na 2007. godinu, kada je pokrivenost uvoza izvozom bila 44,1 posto.
Podaci za 2009: Prosječna plaća u FBiH iznosila je 792,08 KM. Indeks potrošačkih cijena za 2009. godinu iznosio je 99,7.
Broj nezaposlenih bio je 354.577, što je povećanje u odnosu na 2008. godinu. Istovremeno, bilo je zaposleno 425.978 osoba, što je smanjenje u odnosu na 2008. godinu. Potrošačka korpa iznosila je 1.396 KM, od čega je na hranu odlazilo 649 KM. Ova godina je poznata po recesiji, pa naši političari i stručnjaci vole reći kako smo “dobro prošli“ u odnosu na ostatak svijeta ili, kako je to rekao Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, “kriza će nas zaobići“. Naravno da će nas zaobići kad smo navikli da se šopamo hljeb i mlijeko, po uzoru na gladne afričke države.
Republika Srpska: Drugi entitet, isti problemi
I političari u RS-u su imali svoje bisere. Obećavan je bolji standard, RS se samoproglasila “boljim dijelom BiH“, a najveći priliv u budžet bio je od prodaje Telekoma Srpske. Najnoviji revizorski izvještaji detaljno su opisali nepravilnosti u vezi sa trošenjem novca od privatizacije. Pogledajmo kako su ljudi zaista živjeli:
U 2006. godini, broj nezaposlenih u RS-u iznosio je 143.000 osoba. Prosječna plaća u tom bh. entitetu iznosila je 521 KM, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS-a.
Istovremeno, broj zaposlenih iznosio je 248.139 osoba. Građani/ke u Republici Srpskoj morali su izdvojiti 1.227,33 KM za potrošačku korpu, dakle dvije i po prosječne plaće.
- godine nezaposlenost je smanjena, te je ukupno nezaposlenih bilo 140.000. I bruto domaći proizvod je porastao, te je u ovoj godini iznosio 5.106 KM po stanovniku, u odnosu na 4.533 KM 2006. godine.
Prosječna plaća u ovoj godini iznosila je 585 KM, a osnovni troškovi života 1.364,31 KM, te je ponovo bilo potrebno izdvojiti dvije i po prosječne plaće, kako bi četveročlana porodica mogla živjeti, ili preživljavati.
2008, "godina iz snova" za FBiH, počela je slično i za RS: prosječna plaća bila je 755 KM, porastao je broj zaposlenih (259.205), BDP je iznosio 5.906 KM, a nezaposlenost je smanjena na 135.102.
Broj zaposlenih po sektorima: državni 65.934, privatni 135.275, zadružni 1.210, mješoviti 56.786.
Ipak, osnovni troškovi života su porasli te je potrošačka korpa u junu 2008. iznosila 1597,30 KM. Primijetno je da su troškovi života u odnosu na 2006. porasli za 369, 97 KM, dok su plaće porasle za 234 KM.
U 2009. godini povećana je nezaposlenost (139.536 osoba), smanjena zaposlenost (253.665), prosječna netoplaća iznosila je 788 KM, a potrošačka korpa u februaru 2009. bila je 1.619 KM.
Iz godine u godinu, građani/ke RS-a su morali izdvajati sve više novca za troškove života, dok ih je vlast “filovala“ podacima kako su porasle plate.
Sadašnja petokraka koalicijska vlast (HDZ, HDZ 1990, SNSD, SDA i SBiH) imala je četiri godine da "pokaže mišiće" i ispuni obećano u septembru 2006. i morat će se dobro potruditi kako bi objasnili četvorogodišnju stagnaciju naše zemlje.
Od ekonomskog procvata u oba bh. entiteta nema ništa, iako se u predizbornoj trci političari trude objasniti kako su “radili najbolje što su mogli“.
Kompletne rezultate njihovih obećanja možete pogledati na stranici www.istinomjer.ba.
Ukoliko vam je, ipak, i dalje dobro, bez obzira na navedene podatke, u oktobru ponovo možete glasati za iste i ponuditi im najbolje radno mjesto na svijetu, poručuju iz Udruženja građana "Zašto ne", kreatori web-stranice Razglasaj.ba.
