{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Podignuta optužnica za ratne zločine u Gornjem Vakufu

10.7.2014. u 09:42
29
13
Podignuta optužnica za ratne zločine u Gornjem Vakufu
29
Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Perice Kusture (44) zvanog Lipi iz mjesta Hrasnica kod Gornjeg Vakufa, nastanjenog u Zagrebu, koji se tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, saopćeno je danas iz Državnog tužilaštva.
"Optuženi se tereti da je za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu pripadnika HVO-a, na području Gornjeg Vakufa, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika. On se tereti da je dana 18. januara 1993. godine, nakon što je u napadu jedinice HVO-a 'Ante Starčević' na mjesto Hrasnica zarobljeno više osoba bošnjačke
nacionalnosti, pripadnika Armije RBiH, koji su nakon zarobljavanja sprovođeni kroz navedeno mjesto, ugledavši kolonu sa zarobljenicima prišao i rafalnim pucanjem iz vatrenog oružja ubio zarobljenika G.S., a jednu osobu ranio", navodi se u saopćenu Tužilaštva BiH.

U optužnici se navodi da je nakon zločina prišao i htio pucanjem iz vatrenog oružja ubiti i ranjenog zarobljenika Armije RBiH, a u tome su ga spriječili drugi pripadnici HVO-a.

"Optuženi se tereti da je počinio ubistvo ratnog zarobljenika G.S. i ranjavanje jednog ratnog zarobljenika, čime je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. KZ-a BiH. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH", saopćeno je iz Tužilaštva.

Napad HVO-a na jedinice Armije Republike BiH započeo je oružanom akcijom u Prozoru, u oktobru 1992. godine. Nastavljen je napadima na Gornji Vakuf u januaru 1993. godine, Novom Travniku, te Mostar u noći na 8. na 9. maj iste godine udarom zgradu Komande Četvrtog korpusa Armije BiH u zgradi Vranica u Mostaru. Sukob se proširio na cijeli prostor srednje Bosne i Hercegovine.

Kao povod za napad na Gornji Vakuf uzet je nikad prihvaćeni Vance-Owenov mirovni plan prema kojem su ti teritoriji s većinskim bošnjačkim stanovništvom trebali pripasti tzv. "Herceg-Bosni", te je od Armije Republike BiH zatraženo da položi oružje i preda se. Budući je predaja odbijena, došlo je do sukoba.

Jedinice HVO-a i regularne Hrvatske vojske (HV) su odgovorne za brojne zločine diljem srednje Bosne i Hercegovine, a najpoznatiji su u Ahmićima kod Viteza i Stupnom Dolu kod Kiseljaka, gdje su ukupno, u oba slučaja, stradale 154 osobe, među kojima i mnogo djece. Pod opsadom su mjesecima držani istočni Mostar i Gornji Vakuf tokom kojih je stradalo na stotine osoba.

Vojni i politički vrh tzv. "Herceg-Bosne" osuđen je u maju prošle godine na ukupno 111 godina zatvora za udruženi zločinački poduhvat u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: