{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Peđa Kojović, novi predsjednik Naše stranke: Sve nas gazi ista čizma

24.5.2015. u 18:30
819
205
Peđa Kojović, novi predsjednik Naše stranke: Sve nas gazi ista čizma
819
Peđa Kojović, novi predsjednik Naše stranke: Sve nas gazi ista čizma
Predrag Kojović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Peđa Kojović novi je predsjednik Naše stranke, četvrti u njenoj relativno kratkoj historiji. Za Klix.ba govori o proteklom kongresu stranke, o kratkoročnim i dugoročnim planovima stranke, ali i o mogućem ujedinjenju ljevice.
“Kongres Naše stranke bio je besprijekorno organizovan, a u smislu posla koji je trebao biti urađen i vrlo uspješan. Gosti iz drugih stranaka su bili iznenađeni našom prisnošću, otvorenošću i jednostavnošću u međusobnoj komunikaciji, a mi to više i ne primjećujemo, jer nam je prirodno. Izabrano je novo rukovodstvo, Statut još više moderniziran i bolje prilagođen našim uvjerenjima o ravnopravnosti spolova i potrebi da mladi odlučuju o svim pitanjima. Kao i uvijek kad imamo priliku da se u tolikom broju okupimo na jednom mjestu, a dolazimo iz raznih krajeva BiH, to nas osnaži, ubrizga dodatnu želju za radom, jer zaista shvatimo da, kako pjesma kaže, sve nas gazi ista čizma”, kaže na početku razgovora za Klix.ba Kojović.
 

Na Kongresu je donesen i Novi manifest. Šta je u njemu sadržano?


 
Na Kongresu su doneseni dokumenti kojima se Naša stranka dalje profilira u ideološkom smislu. Ovaj put smo dodatno precizirali naše socijal-liberalno opredjeljenje i definisali principe djelovanja.

Drago mi je da se odmičemo od partija koje u borbi za glasove apeliraju na emocije, vjerska osjećanja, ratne traume i umjesto realnosti nude fantazije, a umjesto budućnosti povratak u bližu ili dalju prošlost.


Naša stranka je dobila već četvrtog predsjednika iako je relativno mlada. Druge stranke iste lidere imaju već duže od deceniju. Otkud takvo opredjeljenje?



Predsjednik Naše stranke je za nas "primus inter parem", dakle, prvi među jednakima. Naš rad, naše odluke su uvijek rezultat zajedničkog promišljanja. Kada ste okruženi tako kvalitetnim ljudima, kao što je slučaj u Našoj stranci, iracionalno je raditi drugačije. Bojan Bajić, prvi predsjednik Naše stranke, je kao odgovoran politički lider podnio ostavku nakon lošeg izbornog rezultata. Smatram da je to zdrava politička praksa. Stranku je nakon toga preuzeo pokojni Boris Divković, koji je uspostavio moralni standard i zacrtao pravac u kojem trebamo iz onog početnog bunta preći u artikulisanu političku organizaciju. Dennis Gratz je preuzeo odgovornost kada se stranka nakon neuspjeha na Općim izborima 2010. našla u teškoj situaciji. Doveo nas je do najboljeg rezultata u našoj, doduše, kratkoj historiji.

Moja ambicija je da napravimo značajan iskorak 2016. na lokalnim izborima, kako bismo 2018. postali značajan politički faktor na svim nivoima vlasti. Neulazak u državni parlament 2018. smatrao bih ličnim neuspjehom i razlogom da Glavnom odboru ponudim svoju ostavku.
 

Na šta ćete staviti fokus u svom djelovanju kao predsjednik Naše stranke?



Ono što će biti jedan od mojih prioriteta u naredne četiri godine jeste geografsko širenje stranke i ulazak u lokalna vijeća u Krajini, Banjoj Luci, Hercegovini, Tuzli, i drugim sredinama. Također, želim se posvetiti kadrovskom jačanju koje će nam omogućiti da svoje ideje i uvjerenja “prevedemo” u konkretne zakonske prijedloge.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


To znači, nastavak okupljanja i stranačkih i vanstranačkih eksperata koji će nam pomoći u pripremi novih zakonskih inicijativa i prijedloga politika na entitetskom, kantonalnom, gradskom i općinskom nivou.

Moja želja je da Naša stranka u jednom značajnom dijelu počne operirati kao fabrika pravnih propisa. I zato ćemo još više otvarati stranku i stručne komisije za sve građane, ne samo za one koji žele biti aktivni članovi nego i za one koji ne žele formalno biti članovi ili članice, ali žele dati svoj doprinos za promjene u BiH. Druga stvar je nastavak kvalitetne međunarodne saradnje sa evropskim liberalima i zelenim, koja će nam omogućiti jačanje tih unutrašnjih kapaciteta. Namjera mi je da povećamo razliku u odnosu na druge stranke u pitanjima koja su delikatna i koja političke elite izbjegavaju decenijama, jer odgovori zahtijevaju moralni kredibilitet, političku hrabrost i vjeru da je normalna BiH moguća.
 

Uoči kongresa se čulo da je Naša stranka "Sarajevocentrična". Doista, izuzev dvije općine, svi vijećnici Naše stranke djeluju u Sarajevu.


 
To je tačno, u kadrovskom i organizacionom smislu, ali ne i u političkom. Naravno, mi možemo ponuditi rječita, logički konzistentna obrazloženja zašto je tako, ali to jeste činjenica i to nije dobro za Našu stranku. Da li je to bila naša namjera? Ne, dapače. To je upravo suprotno od onoga što smo htjeli 2008. kada smo osnivali stranku. Ali sada, zahvaljujući, između ostalog, upravo tome što dobro stojimo u Sarajevu, možemo krenuti u širenje i ponuditi logističku i drugu podršku odborima u drugim krajevima BiH. Nećemo više pričati o tome, ali ćemo naporno raditi da taj atribut što prije učinimo neosnovanim.

Najavljeno je i omasovljenje Naše stranke. Kako to uraditi?


 
Kada vam se u stranku učlanjuju ljudi koji to rade iz inata ili mržnje prema partiji iz koje su, iz ovog ili onog razloga, otišli, to vam je kao da se zabavljate s djevojkom, a ona vam na svakom sastanku priča o svom bivšem. Te faze u kojima smo služili kao rezervna stranka su iza nas.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Naše članstvo sada uvećavaju ljudi koji su nas pažljivo pratili u ovih nekoliko godina, koji su pratili da li radimo ono što pričamo, koji su pročitali naš program i hoće da budu naši članovi ili glasači, jer vjeruju u ideju. Naš član, koji vjeruje u ideju Naše stranke, vrijedi više od 99 onih koji su u politici zbog drugih motiva.

Omasovljenje dolazi svugdje gdje imamo priliku da se dokažemo, gdje nam glasači daju šansu. Zbog toga su lokalni izbori 2016. godine ključni. Potpuno sam uvjeren da, kada dobijemo priliku u Zenici, Tuzli, Brčkom, Sanskom Mostu, Mostaru, Stocu, Banjoj Luci... možemo očekivati rapidan rast.
 

U posljednje vrijeme govori se o ujedinjenju ljevice u BiH. Zašto bi uopće trebalo doći do ujedinjenja ljevice?


 
Mi smo partija lijevog centra i prirodno je da želimo saradnju sa partijama koje se nalaze na istoj strani civilizacijske provalije koja nas dijeli od nacionalista. Naravno, preduvjet za početak tih razgovora je da partije koje sebe smatraju ljevicom prestanu podilaziti nacionalistima za komad vlasti.
 

Koje stranke doživljavate kao ljevicu s kojom biste mogli
zajednički nastupiti?


 
Ljevica je postala riječ koja znači sve i ništa. Za svaku bh. partiju koja formalno, po imenu, pripada onome što se generalno smatra ljevicom, ja ću vam navesti njihove konkretne odluke i poteze koji je diskvalifikuju.


I zato možda te razgovore treba voditi na konkretnim prijedlozima koji bi činili osnovu tog sporazuma.

Mi smo neke od tih prijedloga već iznosili na parlamentima; ukidanje doma naroda i prenošenje ovlasti na predstavnički dio Parlamenta, reviziju i reformu PIO fonda i izbacivanje onih koji ne ispunjavaju uslove da budu njegovi korisnici.

Mi smatramo da našoj zemlji treba jedan predsjednik sa simboličkim ovlastima, treba nam novi fleksibilniji i prema vrijednim radnicima pravedniji zakon o radu, treba nam bolja i pravednija demografska politika, pogotovo prema porodiljama, treba nam fizičko smanjenje državne administracije, značajno poboljšanje poslovnog ambijenta, stalni dijalog vlasti sa privrednicima malih i srednjih preduzeća, treba nam veća poreska stopa za luksuznu robu, treba nam više hrabrosti političara u procesu međuetničkog pomirenja…

To su neke od teza za eventualni sporazum o zajedničkom nastupu svega što je lijevo od desnice.

Kako ocjenjujete dosadašnji učinak vlasti?



Učinak vlasti? Od uspostavljanja vlasti do danas najviše je energije, čini mi se, utrošeno da se koalicija ne raspadne. Dakle, do sada u prvoj polovini onih famoznih 100 dana nije urađeno skoro ništa što bi se ticalo života građana i građanki ili stanja u kojem se nalazi FBiH.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Kada, s jedne strane, pratite tu razjedinjenost unutar same Vlade, a s druge, pažljivo i dubiozno pratite ekonomske indikatore i finansijske crne oblake koji se sve više nadvijaju nad FBiH, i naravno, nad BiH, onda je projekcija skore budućnosti vrlo loša.

Skoro svi ekonomski i finansijski trikovi, od reizdavanja kratkoročnih trezorskih zapisa, kreativnog računovodstva u javnim finansijama i stalnih preusmjeravanja budžetskih sredstava sa razvojnih na socijalne pozicije, su istrošeni. Čak je i metod izračunavanja privrednog rasta prilagođen političkim, marketinškim, potrebama vlasti.

Bh. javnosti se odobravanje novih kredita kojim vlast otplaćuje stara zaduženja predstavlja kao uspjeh, a radi se zapravo o odgađanju suočavanja sa ekonomskom istinom. Naravno, težina naše ekonomske istine bit će protokom vremena otežana kamatama i drugim uslovima kreditora.

Zdrav razum nalaže da se prezaduženom pijancu prvo mora oduzeti kreditna kartica, a Vlada FBiH predlaže da mu se poveća kreditni limit. Takav pristup, ukoliko se nešto ubrzo i značajno ne promjeni, je scenarij za grčku tragediju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: