Moon se na početku osvrnuo na svoj govor od prošle godine koji je držao na Fakultetu za međunarodne studije Univerziteta John Hopkins u Washingtonu, a gdje je govorio o sporosti političkog procesa u Bosni i Hercegovini, zapažajući da prečesto izgleda da se to kretanje može opisati kao “dva koraka naprijed, korak nazad”.
Moćno oružje u borbi protiv korupcije
"Nažalost, sada vjerujem da je dinamika napredovanja na putu BiH prema NATO i EU stopirana čime se građanima uskraćuju prednosti koje pruža puna integracija u Evropu. Nazadovanje mi se čini osobito izraženo kada razmišljam o nedavno predloženim izmjenama tri važna zakona. Ono što me zabrinjava nije samo sadržaj predloženih promjena za sva tri zakona, nego i način na koji su te promjene predložene. Mnogi građani ove zemlje, posebno oni iz medija i nevladinog sektora, iskazali su svoju zabrinutost i tražili da im se pridružim i da u javnim istupima govorim o tome i pokušam skrenuti pažnju javnosti na ove ozbiljne probleme", napisao je Moon.
On naglašava da su zakoni o javnim nabavkama u BiH bez sumnje neadekvatni i da ih je potrebno reformisati jer je to oblast koja je često izvor prevara i korupcije.
"Moje kolege iz EU vam mogu potvrditi da je BiH jedina zemlja u regiji koja još uvijek nije prevela u zakon direktive o javnim nabavkama EU koje postoje već 10 godina. Zakoni o javnim nabavkama BiH moraju biti reformisani na način koji će poboljšati transparentnost i jasnije utvrditi odgovornost. Iako ima nekoliko prijedloga za promjenu postojećih zakona o javnim nabavkama, vjerujem da je proces revidiranja javnih nabavki najbolje započeti od nevladinog sektora i posebno od EU koja ima eksperte za ovu oblast, te da bi bila greška ograničiti diskusiju na urede političkih stranaka. Ovi nezavisni stručnjaci zagovaraju sljedeće: da se otvori proces, da se osigura da državni dužnosnici koji rade na nabavkama imaju potrebne vještine i obuku, da se ti pojedinci i njihove organizacije smatraju odgovornim za svoje odluke, da se decentralizuje žalbeni proces i da se, prvi put, uvedu antikorupcijske mjere i sankcije za kršenje zakona", kaže Moon i predlaže da vlasti uvaže mišljenje i stručnost ljudi iz nevladinog sektora čiji je cilj da se kvalitetne promjene naprave već sada.
Američki ambasador se osvrnuo i na Zakon o sukobu interesa koji se nalazi u Parlamentu BiH kazavši da su ti zakoni moćno oružje u borbi protiv korupcije, no ono što je čuo o Nacrtu prijedloga izmjena ovog zakona nije obećavajuće.
"Ne treba pustiti lisicu da čuva kokošinjac"
"Prema nacrtu izmjena predlaže se uspostava komisije koja je sastavljena uglavnom od parlamentaraca koji odlučuju o tome da li su njihove kolege potencijalno u konfliktu interesa. S obzirom da institucije u BiH još uvijek nemaju čvrstu strukturu, to bi moglo biti problematično jer komisija ne bi bila nezavisna. Tekst prijedloga koji omogućuje prekid istrage o konfliktu interesa ako dužnosnik 'eliminiše' razloge konflikta izgleda kao da je sročen da bi olakšao život parlamentaraca, a ne da bi sudionike u vlasti smatrao odgovornim za njihove aktivnosti. U dijelu Oklahome, odakle ja dolazim, kažu 'ne treba pustiti lisicu da čuva kokošinjac'. Ja mislim da je ta poruka primjenjiva i ovdje, u BiH. Prečesto sam vidio da političari iz jedne etničke grupe stanu u zaštitu političara iz drugih grupa kako bi, zauzvrat, dobili sličnu 'zaštitu' za svoje političare. Ova korumpirana praksa ne bi se trebala nastavljati u bh. parlamentu. Nadam se da će se parlamentarci sjetiti da je njihova uloga da štite opšte dobro i da će pojačati svoje napore na eliminaciji problema konflikta interesa, umjesto što ga pokušavaju gurnuti pod tepih", stoji u Moonovom komentaru.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama posebno, ističe, brine ljude koji kažu da bi ove promjene zaustavile napredak koji je postignut kada je riječ o otvorenosti i transparentnosti i da bi one bukvalno naopačke izvrnule sadašnju filozofiju otvorenosti, te da bi objavljivanje informacija o vlastima postalo izuzetak, a ne pravilo.
"Ovo bi potkopalo osnovni princip interesa javnosti i zakon bi lišilo osnovnih načela. Neki predloženi amandmani bi također pojednostavili proceduru odbijanja zahtjeva za dostavljanje informacija i prekinuli bi dosadašnju praksu da se slučajevi obrađuju pojedinačno", piše Moon te zaključuje da svaki od ova tri slučaja je sam po sebi problematičan.
" Zajedno, ovaj set predloženih promjena, čini se, nagovještava širu negativnu priču o sistemskom degradiranju demokratskih institucija i principa u BiH. Zašto politički lideri i vladini zvaničnici kažu da se žele boriti protiv korupcije, a potom predlažu zakone koji olakšavaju nepotizam i koji omogućavaju da se problemi sa javnim nabavkama nastave? Zašto govore da žele modernu demokratiju, a predlažu zakone koji umanjuju transparentnost i javnosti ograničavaju pristup informacijama o osnovnim aktivnostima vlasti? U vrijeme kada BiH treba da radi na osiguranju većeg stepena demokratije, nije ni čudo da su građani BiH očajni dok posmatraju kako njihovi parlamentarci zemlju vode u pogrešnom smjeru. Predložene promjene podrivaju nastojanja da se ojačaju i depolitiziraju bh. institucije i istovremeno predstavljaju napad na prava svih građana da budu informirani i da na osnovu tih informacija donose odluke. U proteklom periodu je bilo dosta deklarativne podrške i iskazanih dobrih namjera u borbi protiv korupcije. Bilo bi korisno ako bi se politički lideri dogovorili da ispoštuju postojeće mehanizme zaštite i ojačaju one koje treba ojačati. Na kraju krajeva, u demokratskom društvu vlasti moraju služiti građanima, a ne političkim strankama", zaključuje Moon.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
