Dan žena
29

Osmi mart kroz historiju: Od demonstracija do proslava

Klix.ba
Clara Zetkin i Rosa Luxemburg
Clara Zetkin i Rosa Luxemburg
Međunarodni dan žena nastao je iz inicijativa za veća ženska prava, odnosno borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost. Danas se uglavnom sveo na potrošački praznik i tek u drugom planu je poneki apel, protest i poziv na bolja prava žena generalno.

Osmi mart kao Dan žena ustanovljen je u znak sjećanja na veliki protest žena zaposlenih u fabrici tekstila u New Yorku 8. marta 1857. godine.

Radnice su tada protestirale zbog loših uslova rada i niskih plaća. Ubrzo je ustanovljena tradicija, pa je u narednim godinama 8. marta organizirana protestna šetnja. Najmasovnija je bila 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York, tražeći kraće radno vrijeme i pravo glasa.

Na prijedlog Clare Zetkin 1910. godine održana je Međunarodna konferencija žena u organizaciji Socijalističke Internacionale, koja je ustanovila obilježavanje 8. marta kao Dana žena. Osim Clare Zetkin, i ime Rose Luxemburg, kao žene koja je značajno utjecala i na ideju ravnopravnosti žena i muškaraca, veže se za ovaj praznik.

Sljedeće, 1911. godine Međunarodni dan žena obilježen je u mnogim zemljama. Žene su tražile da im se omogući pravo da glasaju, obavljaju javnu funkciju, digle su glas protiv diskriminacije na osnovu spola prilikom zapošljavanja...

Ujedinjene nacije su 1977. godine 8. mart proglasile Međunarodnim danom za prava žena i za mir.

S obzirom na to da su prava žena kroz historiju postala veća, smisao, simbolika i način obilježavanja danas su u velikoj mjeri izmijenjeni.

Praznik nekada obilježavan demonstracijama: Rusija 1917. godine, Foto: Wikipiedia
Praznik nekada obilježavan demonstracijama: Rusija 1917. godine, Foto: Wikipiedia

Nakon boljševičke revolucije feministica Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. mart postane državni praznik, a ova praksa prihvaćena je i u zemljama gdje je političko-programski uzor bio SSSR. Međutim, i u tim državama praznik je uglavnom izgubio osnovnu ideju i sveo se na priliku muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola. U zapadnim zemljama Međunarodni dan žena većinom se prestao obilježavati u prvoj polovini dvadesetog stoljeća.

Međutim, i u novije doba mnoge organizacije Dan žena obilježavaju demonstracijama, predavanjima i akcijama sa ciljem promoviranja ravnopravnosti i daljnjeg unapređenja ženskih i ljudskih prava.

U bivšoj Jugoslaviji obilježavanje Dana žena u velikoj mjeri bilo je svedeno na klasični potrošački praznik, a manje-više u Bosni i Hercegovini to je i danas. Prva zabilježena proslava 8. marta u BiH organizovana je 1913. godine, kada se u Sarajevu na proslavi okupilo oko 2.000 žena svih vjeroispovijesti, iako su njihova prava bila minimalna.

Sinonim za 8. mart u BiH danas su organizirane proslave i kupovina cvijeća ili drugih poklona kao znak pažnje pripadnicama ljepšeg spola. Međutim, i ta tradicija ove godine je prekinuta zbog pandemije koronavirusa.