U rješenju ovog suda, od 15. jula, poništeno je i rješenje Policijske stanice Bratunac od 14. jula o privremenoj zabrani održavanja javnog skupa na prostorima magacina i kapije Zemljoradničke zadruge "Kravica“ u Kravici 15. jula, u vremenu od 11.40 do 12.00 sati, koji je prijavio "Organizacioni odbor za obilježavanje 11. jula 1995. godine - 13. godišnjice genocida nad Bošnjacima“.
Sud, dalje, primjećuje da iz izreke rješenja o privremenoj zabrani održavanja javnog skupa proizilazi da je održavanje javnog skupa zabranjeno zbog mogućnosti izazivanja i podsticanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti i mržnje.
Suprotno ovome, zahtjev za zabranu održavanja javnog skupa zasniva se na stavu podnosioca zahtjeva, zasnovanom na priloženim dokazima, da je zbog održavanja prijavljenog javnog skupa na prostoru magacina i kapije Zemljoradničke zadruge "Kravica“ ugrožena sigurnost građana i imovine i da okupljanje građana bošnjačke nacionalnosti predstavlja skup visokog rizika zbog najavljene reakcije građana srpske nacionalnosti, sa nesagledivim posledicama po međunacionalne odnose i po stanje ukupne sigurnosti na području Kravice, općine Bratunac i šire.
U konkretnom slučaju, suprotno stavu podnosioca zahtjeva i zaključku rješenja o privremenoj zabrani održavanja javnog skupa, ovaj sud nalazi da prijavljeni komemorativni skup nije ciljno usmjeren na izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti i mržnje niti iz priloženih dokaza podnosioca zahtjeva proizilazi da je on usmjeren na nasilno mjenjanje Ustavom utvrđenog poretka, narušavanje teritorijalnog integriteta RS-a i kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava čovjeka i građana.
Takav zaključak nije moguće izvesti niti iz jednog priloženog dokaza niti se pak zabrana održavanja javnog skupa mogla zasnovati na pretpostavljenoj ocjeni o mogućnosti izazivanja i podsticanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti i mržnje.
Shodno iznijetim razlozima, Sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz člana 10. stav 1. Zakona o javnom okupljanju za sudsku zabranu održavanja prijavljenog javnog skupa.
Kako je već rečeno, zahtjev za zabranu održavanja javnog skupa zasniva se na pretežnom stavu o postojanju sigurnosnog rizika za ljude i imovinu. "Nesumnjivo je, prema priloženim dokazima, da taj rizik realno postoji. Međutim, valja istaći da Zakon o okupljanju građana ne daje ovlaštenje sudu da održavanje javnog skupa zabrani zbog sigurnosti ljudi i imovine već samo, što je već i obrazloženo, u slučaju postojanja razloga iz člana 10. stav 1. Zakona o okupljanju građana", navodi se u obrazloženju rješenja Okružnog suda Bijeljina.
Naglašava se i da odredbe člana 12. navedenog zakona daju ovlaštenje nadležnom policijskom organu da može da zabrani održavanje javnog skupa radi sigurnosti ljudi i imovine i sprečavanja nereda.
"S obzirom da je podnosilac zahtjeva imao procjenu da će održavanje javnog skupa ugroziti sigurnost ljudi i imovine, izazvati nerede i pogoršati sigurnosno stanje to je u smislu navedene zakonske odredbe posebnim rješenjem mogao da zabrani održavanje prijavljenog skupa. Međutim, tako nije postupljeno", kaže se u obrazloženju.
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Vrhovnom sudu Republike Srpske u roku od 24 sata od dostavljanja rješenja.
Podsjećamo, policija RS-a jučer je spriječila okupljanje Bošnjaka u selu Kravice, koji su namjeravali da u tom selu održe sat historije u okviru obilježavanje 13. godišnjice stradanja u Srebrenici.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
