Obilježena godišnjica stradanja bošnjačkih civila na Mostini kod Čajniča
Na mjestu ubistva, preživjeli te porodice ubijenih Čajničana, zvaničnici i predstavnici Islamske zajednice položili su cvijeće i uputili molitvu pred duše nevino ubijenih civila.
Prije 31 godinu 42 bošnjačka civila iz Čajniča dovedena su u logor Lovački dom koji je samo jedno od mjesta stradanja na ovom području, te su maltretirani i ubijeni, a na ovom je mjestu otkrivena najveća masovna grobnica iz koje su u septembru 2002. godine ekshumirani posmrtni ostaci 18 žrtava, među njima i najmlađa žrtva, 19-godišnji Zlatko Bukva.
Mušan Agović, brat ubijenog Ahma Agovića obraćajući se u ime porodica ubijenih poručio je kako zločini poput ovog na Mostini ne smiju biti zaboravljeni.
"Ja sam brat Ahme Agovića, prijatelj, rođak i brat još 41 ubijenog ovdje. Ubijeni su svirepim načinom, čak je u literaturi teško pronaći opise za to. Naša je obaveza, dužnost, farz da ne zaboravimo jer svaki zaborav znači da se može desiti ponovo ono što je bilo na Mostini, u Čajniču, u Srebrenici, u cijeloj BIH. Naša obaveza je trajno sjećanje, a nećemo zaboraviti ako budemo pisali, kao što će onih 150 stranica obrazloženja presuda ostati u arhivima i Kembridža I Oksforda i Sorbone …a najvažnije ostat će u arhivima Haškog suda", poručio je Agović.
Avdo efendija Šišić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Čajniče obraćajući se porodicama i okupljenim na Mostini istakao je da se Bošnjaci Čajniča ne smiju umoriti od kazivanja istine.
Kultura sjećanja
"Mi smo se danas okupili da posvjedočimo nepobitnu istinu, da je bošnjački narod preživio neviđenu golgotu, da su nevini Bošnjaci Čajničani ubijeni jer su bili drugi i drugačiji po nekim mjerenjima, samo zato što su bili Muslimani. Iz godine u godinu ovdje se oživljavaju naše rak rane, svjedočimo koliko je zla sposoban počiniti čovjek. Ono što znamo je da ne smijemo zaboraviti naše šehide jer su oni dali najvrjednije, svoje živote", poručio je efendija Šišić.
Obilježavanju godišnjice stradanja bošnjačkih civila na Mostini prisustvovao je i Ćamil Duraković, potpredsjednik entiteta RS. On je istakao važnost obilježavanja ovakvih godišnjica, kulture sjećanja, ali ukazao i na činjenicu da vlasti moraju voditi brigu o povratnicima u Čajniče.
"Sjećanje je najteži oblik društvene odgovornosti koje jedno društvo može imati. Mi kao narod imamo taj emanet i mi se moramo sjećati, ali jedini garant da se ovo mjesto Mostina i sva druga mjesta u BIH ne zaborave jeste živo sjećanje. Živi spomenik, a to smo mi, šaka nas, i to je naša obaveza i emanet prema našim mrtvim, neka im je vječni rahmet, a nama da Bog dragi da pameti da nikada ne zaboravimo i da nastavimo slati poruke da se nikada i nikome ovo zlo ne ponovi. Uvijek ću dolaziti i mimo ovih dana, iako sam prvi put u Čajniču, danas ću ići i u Rudo da obiđem ova izolovana bošnjačka povratnička mjesta. Ovdje sam i zbog onih 200 Bošnjaka koji žive u Čajniču jer mi moramo i zbog njih dolaziti jer su ovi ljudi uprkos ovim događajima smogli snage da obnove svoj život i nastave borbu na ovim prostorima odakle je svakako trebalo da nas nestane, ali hvala Bogu nije", poručio je Duraković.
Među delegacijama koje su položile cvijeće kod Lovačkog doma na Mostini je i delegacija Vlade BPK Goražde na čelu sa premijerom Edinom Ćulovom.
Da se ne ponovi
"Mi ćemo nastaviti obilježavanja da se ne zaborave ovakvi događaji, toliko puta smo i tokom rata čuli za Mostinu, ali nismo znali šta se tačno ovdje desilo i koliki se zločin ovdje dogodio. Hajde da naučimo naša pokoljena da ne dozvolimo da se ovo zaboravi, da se ne ponovi zločin nad ljudima koji su imali ime i prezime koje se nije sviđalo drugima" poručio je Ćulov.
U Čajniču je prijavljen nestanak 138 osoba, a do danas je pronađeno i identificirano 90 žrtava, podaci su Instituta za nestale osobe BiH. Sudbina 48 nestalih Čajničana i dalje je nepoznata. Lokalitet Mostine je skrivao još šest masovnih grobnica iz kojih su ekshumirana tijela ukupno 60 žrtava.
[VSLIKA]2[/VSLIKA]
Za ratne zločine počinjene nad civilima Čajniča i okoline do danas su osuđeni Milorad Živković, Milun Kornjača, Milosav Jovanović, Marijan Jovanović i Slavko Jovanović na kazne od šest do jedanaest godina zatvora. Optužbi su oslobođeni Duško Tadić i Stevo Jovanović. Sud BiH je 2015. godine potvrdio optužnicu protiv Duška Kornjače koji se tereti da je “u okviru širokog i sistematičnog napada Teritorijalne odbrane i Policijske stanice srpske opštine Čajniče, kao predsjednik Kriznog štaba, kasnije komandant ratnog štaba Srpske opštine Čajniče te predsjednik Skupštine opštine i ministar odbrane u Vladi Srpske autonomne teritorije Hercegovina, kao svjestan učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva sa područja koje obuhvata općina Čajniče”. Kornjača je nedostupan pravosudnim organima, iako je poznato da stanuje u Novom Sadu.
Sa mjesta stradanja danas je ponovo upućen zahtjev nadležnim institucijama da intenzivnije rade na pronalasku posmrtnih ostataka i procesuiranju odgovornih za zločine počinjene u Čajniču.
