Primjedbe opozicije iznesene su na član zakona u kojem se kaže da Vlada RS imenuje vršioca dužnosti na period od 90 dana „bez provođenja postupka javne konkurencije“, dok resorna ministrica Lejla Rešić ponavlja da je konkurs i dalje obavezan prilikom zapošljavanja u državnu službu.
Također, opozicija je posebno kritizirala i član u kojem se kaže da je zakonom „predviđeno da javni konkurs, odnosno interni oglas nije uspio ako Vlada ne donese rješenje o postavljenju u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga Agencije za državnu upravu, odnosno ako rukovodilac organa ne donese rješenje o zasnivanju radnog odnosa, tj. rješenje o raspoređivanju u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga Agencije“.
Smatraju da to otvara put, kako tvrde, za samo stranačko i zapošljavanje „podobnih“.
Izmjenama ovog zakona preciznije se reguliraju i uvjeti za imenovanje vršioca dužnosti, bez provođenja postupka javne konkurencije.
Opozicija tvrdi i da je ovaj zakon diskriminatorski, jer nije prilagođen Zakonu o radu, dok su predstavnici vlasti i predlagača odbacili sve primjedbe, uz stav da su nova rješenja neophodna.
Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica tvrdio je da ovaj zakon precizno određuje uslove za penzioniranje, jer državnom službeniku prestaje radni odnos kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili 60 godina života i 40 godina staža osiguranja.
Međutim, poslanik DP-a Vojislav Gligić najavio je tužbu protiv Zakonodavnog odbora Narodne skupštine RS-a, jer tvrdi da nisu ostvarene zakonske pretpostavke da se ovaj akt razmatra u entitetskom parlamentu.
Poslanici vladajuće većine su prihvatili i novi Zakon o socijalnoj zaštiti, koji podrazumijeva da će neophodna sredstva za njegovo provođenje u ukupnom iznosu od 32 miliona, po pola osigurati općine i budžet entiteta.
Međutim, i tu su iznesena suprostavljena mišljenja, jer opozicija tvrdi da lokalne zajednice neće biti u stanju da finansiraju potrebe socijalno ugroženih osoba, jer ta sredstva nisu ni do sada imali, niti su ih planirali u ovogodišnjim budžetima.
Inače, sadašnji Zakon o socijalnoj zaštiti donesen je još davne 1993.godine i civilni invalidi i druge socijalne kategorije više puta su tražili izmjene, posebno u dijelu finansiranja njihovih prava, jer je jedino u RS-u iznos mjesečnog dodatka za tuđu njegu i pomoć svega 41 marka.
Tokom večerašnjeg glasanja o tačkama dnevnog reda, koje su poslanici razmatrali u protekla dva dana skupštinskog zasjedanja, prihvaćen je i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida, te više nacrta zakona među kojima i izmjene Zakona o eksproprijaciji, jer je Ustavni sud RS-a pojedine članove tog zakona proglasio neustavnim.
Razmatrani su i godišnji izvještaji Ombudsmana za djecu RS-a i Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine o pojavama diskriminacije, kao i izvještaj o realizaciji Programa rješavanja problema raseljenih, povratnika i izbjeglica tokom 2011.godine.
