{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Novi krug pregovora političkih lidera BiH

F
20.10.2009. u 08:05
0
6
Novi krug pregovora političkih lidera BiH
0
Novi krug pregovora političkih lidera BiH
Foto: Reuters
Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) održat će danas u vojnom kampu Butmir kod Sarajeva sastanak s političkim liderima Bosne i Hercegovine.
Ovaj sastanak predstavlja nastavak važnog procesa započetog na sastanku koji je održan 9. oktobra na istoj lokaciji.

Sastankom će kopredsjedavati ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt, u ime zemlje predsjedavajuće EU-om, i zamjenik državnog sekretara SAD-a James Steinberg.

Evropski komesar za proširenje Olli Rehn također će prisustvovati ovom sastanku.

U okviru priprema za sastanak zajednički tim eksperata EU i SAD-a je prošle sedmice održao sastanke s čelnicima stranaka, predstavnicima civilnog društva i parlamentarnim komisijama, a u ponedjeljak ujutro su čelnicima političkih
stranaka iz Bosne i Hercegovine koji učestvuju u pregovorima o zakonskim i ustavnim reformama uručeni pisani prijedlozi mjera koje treba provesti kako bi se te reforme ostvarile. Predložene mjere predstavljaju zajedničko stajalište SAD-a i EU.

U popodnevnim satima o navedenom prijedlogu u rezidenciji američkog ambasadora u Sarajevu obavljeni su razgovori s predsjednikom Stranke za BiH (SBiH) Harisom Silajdžićem, predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmanom Tihićem, predsjednikom Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom i čelnikom Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatkom Lagumdžijom. Nakon toga uslijedili su razgovori i s čelnicima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.

Američko-evropski paket, čiji su dijelovi postali dostupni i novinarima nakon što su ih dobile političke stranke, sadrži donekle modificirane odredbe paketa ustavnih promjena o kojemu se neuspješno raspravljalo 2006. godine te sugerira potrebu ograničenog jačanja državnih tijela vlasti

Tako je, naprimjer, predviđeno povećanje broja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH sa sadašnja 42 na 87 zastupnika.

Istodobno je predviđeno ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda koji bi imao isključivo ulogu zaštitnika vitalnih nacionalnih interesa. Dom naroda imao bi 21 člana, po sedam predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.

Zastupnički dom birao bi Predsjedništvoiz svoga članstva. Prema dokumentu, međunarodna zajednica predložila je i novi način funkcioniranja odnosno biranja državnog vrha BiH, pa bi tako umjesto tročlanog predsjedništva BiH dobila predsjednika i dva potpredsjednika, koji bi činili predsjedništvo. Predsjedništvo bi donosilo odluke isključivo konsenzusom. Predsjednik potpisuje i proglašava zakon, a prema ovom prijedlogu ne treba mu saglasnost potpredsjednika.

Oni se više ne bi birali direktno, nego iz sastava zastupnika izabranih u Zastupnički dom Parlamenta BiH.

Dokument ne predviđa značajniju izmjenu pozicije Vijeća ministara, ali predlaže uvođenje pozicije premijera, kojeg imenuje predsjednik države. Premijer je ministar bez portfelja i odgovoran je za upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara.

Vijeće ministara i druge državne institucije koordinirale bi s entitetskim institucijama pitanja u vezi s evropskim integracijama, ali bi u procesu pristupanja EU država bila nadležna za donošenje zakona i provođenje obaveza iz ove oblasti. Ovim prijedlogom daje se više ovlasti Vijeću ministara. Tako bi vođenje vanjske politike i predlaganje godišnjeg budžeta bili isključivo u nadležnosti Vijeća ministara.

Prema ovom prijedlogu postoje i državni sud i tužilaštvo, Državna agencija za istrage i zaštitu i sudsko i tužilačko vijeće. Postojanje Vrhovnog suda nije regulirano ovim prijedlogom.

Prijedlog međunarodne zajednice je da odbrana, obavještajni poslovi i vanjska sigurnost, funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja budu u nadležnosti države, dok bi nadležnosti u vezi s oporezivanjem, izbornim procesom, pravosuđem, poljoprivredom, naukom, tehnologijom, okolišem i lokalnom samoupravom bile podijeljene između institucija države i entiteta.

Nadležnosti koje bi preuzela BiH po postignutoj saglasnosti entiteta mogu biti vraćene entitetima samo uz jednoglasan pristanak BiH i oba entiteta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: